Istra24 je s priznatim doktorom fizike i nekadašnjim profesorom na pulskoj Politehnici razgovarala o tome zašto otišao iz Istre, tko je posprdno govorio o dobivenoj dopusnici za studij mehatronike i na mala vrata gurao turizam, gdje se zapošljava po babi i stričevima, zašto je bitna devirsificirana ekonomija i zašto gašenje Uljanika nije teza koja ide u prilog ukidanju STEM-a na visokom školstvu, već sasvim obrnuto
Istra24 je s priznatim doktorom fizike i nekadašnjim profesorom na pulskoj Politehnici razgovarala o tome zašto otišao iz Istre, tko je posprdno govorio o dobivenoj dopusnici za studij mehatronike i na mala vrata gurao turizam, gdje se zapošljava po babi i stričevima, zašto je bitna devirsificirana ekonomija i zašto gašenje Uljanika nije teza koja ide u prilog ukidanju STEM-a na visokom školstvu, već sasvim obrnuto
Renomirani doktor fizike, viši znanstveni suradnik na zagrebačkom Institutu za fiziku, Goran Zgrablić, osvrnuo se za Istru24 na događanja na Istarskom veleučilištu (nekad Politehnici Pula), gdje je nekoć predavao kolegije iz područja fizike i ekologije. Točnije, na Politehnici je ostao svega još nekoliko mjeseci nakon što je 2018. godine politika grubo nasrnula na tu visokoškolsku ustanovu; prvo smjenom tadašnjeg dekana Davora Miškovića, a potom i postavljanjem nove garniture ljudi, koju, prije svega, predvodi novi dekan, IDS-ov Daglas Koraca.
Zgrablić je doktorirao 2006. godine na prestižnom Švicarskom federalnom insitututu za tehnologiju (EPFL) u Lausanni, a do 2016. je radio na institutu Sincrotrone Trieste u Trstu.
U razgovoru za Istru24 govori o razlogu svojeg napuštanja Politehnike, u konačnici i rodne Pule, ali i razlaže zašto je STEM itekako potreban Istri.
- Politehniku sam stvarno vidio kao školu u kojoj bi ja kao jedan fizičar mogao raditi i, svojim znanjem, međunarodnim vezama i iskustvom, doprinijeti tome da Istra dobije jedan STEM studij. Već se tada vidjelo da je taj studij atraktivan ne samo nama Istrijanima, lokalcima, nego smo počeli dobivati sve bolje i bolje studente. Bilo je dosta ljudi koji su mehatroniku upisali zato što su čuli da se radi o kvalitetnom studiju, počelo je dolaziti puno ljudi i iz kontinentalnog dijela Hrvatske, prepričava Zgrablić.
Kaže da je kao profesor koji je predavao kolegije koji su zahtijevali matematiku, primijetio da pred sobom odjednom ima studente koji znaju zbrajati razlomke.
- Jer do tada su studenti uglavnom imali slabu bazu što se toga tiče. Počeli su se upisivati sve bolji i bolji studenti. Podignula se ljestvica na predavanjima, mogao sam predavati sve zahtjevnije teme i to je upravo zato što je tada bila već druga godina otkako smo pokrenuli studij mehatronike (studij mehatronike akreditiran je 2017. godine).
Osjetio je, govori, kvalitativan skok. Na Politehnici je tada, kaže, vladala jedna dinamična atmosfera. Krenulo se, prisjeća se, u opremanje novih laboratorija za praktične vježbe.
- Nije to bilo samo ploča i kreda i Powerpoint prezentacije, nego sam se potrudio da studenti uvijek prođu kroz eksperimentalne vježbe. Bilo je tu inovativnih programa, zadataka koji nisu bili samo riječi, nego su studenti morali raditi sa svojim rukama.
Učilo se kroz praktične projekte. Krenuli smo u dosta dobru suradnju s Metrisom. Tamo su se mogli upoznati sa najsuvremenijom mjernom opremom, elaborira Zgrablić.
Kao fizičaru mu je zbog svega toga, apostrofira, bilo jako drago.
- Otkad sam se rodio uvijek mi je bilo žao što u Istri nisam mogao raditi u struci i svojim radom doprinijeti cijeloj zajednici. Meni je to nit vodilja u životu, da ono što radim ne doprinosi samo meni, nego da profitira i zajednica. To je jedna od glavnih
vrijednosti u mom životu – zajedništvo, napominje.
No, onda se dogodio šok. U listopadu 2018. godine, politika je pokucala na vrata Politehnike.
- To je bilo jedno veliko traumatsko iskustvo za mene, poslije sam potrošio sesije i sesije psihoterapije da tu traumu ispustim iz sebe. Ne mogu reći da je prema meni bilo mobinga. Mislim da su me se čak i bojali. Ali nisam mogao sakriti svoje razočarenje, da me Istrijani, mene Istrijana, tjeraju iz Istre. Otišao sam jer su se počeli sustavno šikanirati najkvalitetniji nastavnički kadrovi na Politehnici. Vidio sam da nemam što tražiti među ljudima koji su akademski ispod mene, a tjeraju najbolje ljude s Politehnike. Nisam mogao dopustiti da nada mnom budu osobe koje su akademski na puno nižoj razini od mene i kolega s kojima sam radio. Jednostavno nisam mogao sebi to dopustiti, da svoju karijeru nastavim na instituciji koja je išla u dobrom smjeru, ali zbog političkih odluka se odjednom krenula srozavati, iskren je Zgrablić.
Pitamo ga smatra li danas, s odmakom od gotovo šest godina, da je išta osim sušte politike odigralo ulogu u micanju tadašnjih kadrova s Politehnike.
- Ne. Isključivo politika. Smatram da smo svi mi koji smo otišli žrtve IDS-a. Smatram se oštećenim. Istrijan sam i volim Istru, i htio sam raditi u Istri, i svi se kite perjem kada je u pitanju STEM, a kada se zbilja nešto mogli napraviti da se stvari razvijaju u tom području, i da ih razvijaju stručni ljudi, onda su oni rekli 'ne'. Njima je jednostavno trebao poligon za uhljebljivanje, poručuje Zgrablić.
Ovaj doktor fizike smatra da je studij mehatronike jedna od najljepših stvari koju je tadašnji dekan Mišković napravio za Politehniku, ali i cijelu Istru.
- Mislim da je to baš njegova zasluga i, naravno, zasluga kolega koji su radili na dobivanju akreditacije za taj studij. To nije zasluga ove sadašnje ekipe, taj studij je stvarno bio osmišljen jako dobro i zadovoljavao je potrebe nove zelene ekonomije koja se polako stvara u Istri, kao i automatizacije, zato što ima jako puno malih firmi koje takvo što trebaju. Sjećam se da je svojevremeno gospođa Dijana Drandić posprdno reagirala na dobivanje dopusnice za mehatroniku, govoreći da to nama ne treba i da što si mi mislimo. Govorilo se da trebamo ići u turističke vode, da je tamo sigurnost, prisjeća se.
Zgrablić kaže da se već tada vidjelo da se želi maknuti STEM i Veleučilište okrenuti u smjeru turizma i usluga, dakle, ističe, u nešto što nema veze s proizvodnom aktivnošću. To ga je, otkriva, jako razočaralo zato što on vjeruje da regija mora imati diversificiranu ekonomiju i da se ne može sve bazirati isključivo na jednom sektoru.
- Pogotovo zato što nam dolazi zelena tranzicija, kad se mijenjaju tehnologije, kada je puno toga automatizirano; od monitoringa poljoprivrednih kultura dronovima, proizvodnje hrane do zelenih izvora energija, skladištenja i uštede energije, mjerenja zagađenja ili personalizirane medicine… Tu ima jako puno posla za jedan kadar koji bi izlazio iz jedne jake STEM škole kakva je bila Politehnika, tvrdi.
Mehatronika je na Veleučilištu ostala. Politehnika kao studij je ukinuta, kao i sam naziv institucije, a lani je uveden novi studij – menadžment u gastronomiji i kultura hrane. Zgrablića pitamo smatra li da je gašenje Uljanika opravdan razlog za okretanje leđa STEM-u, što je teza koja se zadnjih godina gura u javni prostor.
- Sasvim obrnuto. Naravno da je bitno da postoji jedan veliki proizvodni pogon koji onda kupuje proizvode od malih firmi, ali te male firme su već dovoljan razlog za postojanje jednog STEM studija. Primjer je i medicina. Siguran sam da će Opća bolnica Pula trebati STEM stručnjake jer, iskreno, medicinarima su matematika i tehnika oduvijek bile bauk. Jednostavno je danas i medicina išla toliko daleko da imate ogromnu količinu podataka što se tiče CT-a, rendgena, ultrazvuka, to su informacije koje se potom objedinjuju, stvaraju se neke nove dijagnostičke tehnike i za to sve treba netko tko je završio neki STEM studiji. Primjeri su stvarno svugdje. Mislim da je floskula govoriti da ako nema Uljanika, ne treba više ni STEM studija. Dapače. Čak suprotno, kaže.
Zgrablić govori da mu je cilj vratiti se u Istru, kad-tad. Ima, pojašnjava, jako dobar posao na Institutu za fiziku. Nedavno su dobili, ističe, jedan veliki projekt za transfer tehnologije, napravili su prototip za jedan prijenosni spektometar i žele ga dovesti na veći stupanj komercijalizacije.
- Konačni cilj je uspostaviti suradnju s nekom firmom koja će onda taj naš proizvod komercijalizirati. Htio bih da takve stvari mogu raditi u Istri. Trenutno, s takvom ekipom koja je i na Sveučilištu i Veleučilištu, mislim da mi nigdje vrata nisu otvorena. Tamo se zapošljava po babi i po stričevima. Kad je Politehnika propala pričao sam s tadašnjim rektorom Sveučilišta, Barbierijem, koji mi je iskreno rekao da oni već imaju fizičara za potencijalni studij medicine. Zahvalio sam se i sad sam već pet godina u Zagrebu, zaključuje.
Nastavljamo sa serijalom o Istarskom veleučilištu. Ondje zakon smatraju instruktivnim alatom, pa ga bez problema krše * U okolici Vodnjana na više mjesta iskrcane su na desetine tona komine nastale preradom maslina * Jedna od najopasnijih prometnica južne Istre je pred rekonstrukcijom. Kada kreću radovi i koliko će koštati, doznajte sutra
Zaslužujemo i titulu Evropskih prvakinja, jer nismo mi krive što smo bile jedine, a ravnopravno smo se borile protiv muških posada, zaključila je Petra
Dvije osobe su Hitnom pomoći prevezene u pulsku Opću bolnicu
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
