Rozalija Javoran, dobitnica Grba Grada Pule: "Bilo je otpora pojedinaca, no gotovo svi zahtjevi roditelja djece s teškoćama su usvojeni"

Puljanka Rozalija Javoran dobitnica je godišnje nagrade Grb Grada Pule koji se dodjeljuje pojedincima za postignute izvanredne rezultate i osobite uspjehe ostvarene u prethodnoj godini. Predlagatelj kandidature je grupa građana i preporuka Prodekana za nastavu i studente Sveučilišta te profesor Katedre za marketing Fakulteta ekonomije i turizma u Puli. 

Javoran, autorica istraživačkog diplomskog rada "Istraživanje kvalitete usluga skrbi za djecu s teškoćama u razvoju na području Istarske županije", kojeg je obranila 2023. godine u sklopu izvanrednog studija Marketinškog upravljanja na Fakultetu ekonomije i turizma dr. Mijo Mirković, nagrađena je jer je na bazi prikupljenih informacija od mnogih obitelji djece s teškoćama u razvoju identificirala i ukazala na ključne nedostatke i prepreke u pružanju socijalne skrbi, čime je započela proces koji je zadnjih godinu dana počeo davati vidljive rezultate i pomake. 

Niz prezentacija i sastanaka

Rad Rozalije Javoran prvi smo predstavili na portalu Istra24 još u lipnju prošle godine, mjeseca nakon što je diplomirala što je urodilo nizom sastanaka sa svim relevantnim ustanovama koje djeluju na ovom području te, na kraju, i do kvalitetnih pomaka.

Napominjući da je u istraživanju, koje je nastavila dopunjavati i nakon službene obrade rada, jer su joj se roditelji stalno javljali, sudjelovalo 488 sudionika, navodi nam kako nije željela da ovo ostane puko istraživanje već je čvrsto odlučila da će, nakon što je razotkrila sve manjkavosti i surovost sustava, učiniti sve da se nešto i promijeni nabolje.

Ostvarila cilj istraživanja

- Istraživanje koje sam provela vođeno je dubokim uvjerenjem da znanost ima moć transformirati društvo na bolje. Bila sam predana tome da budem glasnik obiteljima koje se suočavaju s izazovima u skrbi za djecu s posebnim potrebama. Nije bilo opcije ostaviti te roditelje na cjedilu. Umjesto toga, moj je cilj bio djelovati kao most između njihovih potreba i odlučujućih tijela, osiguravajući da se njihov glas ne samo čuje već i odjekne tamo gdje može dovesti do stvarne promjene.

Na upit o kakvim se točno primjerima radi napominje da su, primjerice, postavljene dvije induktivne petlje, taktilne trake u pulskim osnovnim školama, Dnevni centar za rehabilitaciju Veruda obnovio je svoje web stranice na način da je ona sada dostupna i osobama s invaliditetom, a roditeljima jasno koje sve usluge mogu zatražiti te koliko na njih moraju čekati.

- Uz pomoć rovinjske bolnice i njena ravnatelja Marinka Rade smanjene su liste čekanja na prvi pregled, u pulskoj knjižnicu uvedene audio knjige, osposobljene medicinske sestre te, napokon, prvi puta pružena usluga njege u kući za djecu s višestrukim teškoćama...

No ono što je najbitnije jest da su mi se roditelji povratno javili da su zadovoljniji jer su se stvari napokon pokrenule s mrtve točke, da čekaju manje, da su im usluge dostupnije, napominje Javoran.

Naglašava da joj je jasno da je zastupanjem, koje je uključivalo i medijske istupe, zapravo ona osobno bila izložena, budući da je mnogima predstavljala smetnju, "kamenčić u cipeli", onu koja ukazuje ne probleme što mnogi ne vole, no da je pritom imala svesrdnu podršku podršku mentora, ali i obitelji.

Emotivno i iscrpljujuće istraživanje

Sati i sati rada utrošeni su i nakon obrade diplomskog rada, jer su se roditelji stalno javljali, čak i iz drugih županija. Rozalija je svih slušala, pokušala umrežiti i pomoći im u ispunjavanju zahtjeva što joj je bilo izrazito emotivno teško jer se radi o teškim životnim pričama i sudbinama, veli nam naša sugovornica, iskreno priznajući da je imala dana kada je plakala od muke jer je mislila da ne može naprijed.

- Značaj ovog istraživanja nije bio samo u njegovoj akademskoj vrijednosti, već i u stvarnom, opipljivom utjecaju koji je imalo na živote ljudi. Činjenica da su iz našeg rada proizašle mjere koje su direktno poboljšale kvalitetu života ovih obitelji, svjedoči o snazi zajedničkog truda i predanosti. Svaki oblik otpora koji smo susretali na tom putu nije nas obeshrabrio; naprotiv, još više nas je motivirao da nastavimo borbu, navodi.

Javoran ne miruje. Kako nam odaje radi na novom istraživanju, ovaj put u fokusu je istraživanje kvalitete usluga u psihijatrijskim ustanovama za djecu i mlade, a ciljana skupina biti će upravo djeca s poteškoćama u razvoju.

No prije toga ima još jednu želju - pomoći da se u Istri organizirana smještaj sa 24-satnom podrškom za djecu s višestrukim teškoćama.

Istraživanje je, naime, otkrilo da Istri nedostaje ovakav tip usluge, a da roditelje takve djece muči pitanja što će se desiti s njihovom djecom nakon njihove smrti.

Novi cilj - smještaj za djecu s višestrukim teškoćama

- Radi se o djeci koja imaju višestruke poteškoće, koja su neverbalna i o kojima se roditelji skrbe cijeli dan i noć. No djeca odrastaju, roditelju su sve stariji. U ime jedne obitelji predala sam zahtjev Gradu Puli da razmisle gdje bi se ovakav tip smještaja mogao organizirati. U međuvremenu mi se javila i druga obitelj u sličnoj situaciji. Povezala sam ih i oni su voljni sami sufinancirati uređenje jednog takvog stana. Moja je ideja da Grad za takav projekt da neki od gradskih stanova, a da se sredstva za stručni tim koji je potreban povuku preko nekog od europskih fondova. To bi bio pilot-projekt i, ukoliko bi se pokazao kao uspješan, mogao bi se kasnije preslikat na druge stanove i druge lokalne jedinice, veli naša sugovornica.

Napominje da bi se štićenici na takvoj smještaju morali osjećati kao u vlastitom domu, a ne kao u ustanovi, kako se ne bi osjećali izolirano, i s njima bi osim stručnog tima mogli raditi i volonteri, pripravnici raznih medicinskih i socijalnih struka...

Kamo s djecom, kad nas ne bude, najgora je noćna mora svih roditelja djece s teškoćama/Unsplash

- Bitno mi je potaknuti ovu priču, da se za probleme i strahove tih roditelja čuje jer samo ako je društvo svjesno problema moguće je doći i do rješenja, zaključuje ova mlada Puljanka.

Na pitanje što joj predstavlja ova nagrada Javoran navodi da je ona odraz snage, predanosti i izvanrednog duha svakog pojedinca koji je bio dio istraživanja o kvaliteti skrbi za djecu s teškoćama u razvoju u Istarskoj županiji.

Pritom se posebno zahvalila svom mentoru, izv.prof.dr.sc. Draganu Benaziću koji je, kako navodi, ne samo dijelio svoje bogato znanje sa njom već je i učio važnosti usmjeravanja tog znanja na boljitak zajednice. 

Više od akademske misije

- Dijete sam FET-a, ponosno kažem, i ovim putem želim poručiti svim maturantima koji se nalaze na raskrižju svoje budućnosti - Fakultet ekonomije i turizma dr. Mijo Mirković mjesto je gdje će vaše ambicije pronaći svoj puni smisao. Iz navedenih razloga i ja namjeravam upisati ove godine Specijalistički studij Marketing usluga.

Kako zaključuje njezin je cilj osvještavati relevantne institucije i širu javnost o nužnim potrebama korisnika, spajajući ključne sudionike u snažnu mrežu koja potiče neophodne promjene i razvija projekte.

- To je ono što me ispunjava, moja ljubav prema promjeni, prema stvaranju boljeg društva kroz socijalni marketing. Moja misija, moja predanost, moj put – upravo je to ono što sada radim.

Ne mogu, a da se ne osvrnem na ono što nas sve povezuje - našu zajednicu. Dio ove nagrade, koju posvećujem obitelji, ide udruzi Kolibrići koju su osnovali roditelji djece sa najtežim poteškoćama, i djeci sudionika istraživanja. Za mene, najveća nagrada leži u podršci koju sam dobila od sudionika istraživanja, mog mentora, Sveučilišta i javnosti, ali i u motivaciji da nastavim i dalje zagovarati za ispunjenje naših zajedničkih zahtjeva.