Deficitaran je i odjel pedijatrije. Tamo su još uvijek bez pedijatrijskog kardiologa, a jedina neurologica, Ivona Močenić, već dvije godine obnaša dužnost zamjenice pulskog gradonačelnika, a to će, po svemu sudeći, raditi barem još toliko. Nasušno nedostaje medicinskih sestara, kojih na pedijatriji treba biti 26, a ima ih 17, tri su na bolovanju, što znači da ih je trenutno sveukupno - 14
Deficitaran je i odjel pedijatrije. Tamo su još uvijek bez pedijatrijskog kardiologa, a jedina neurologica, Ivona Močenić, već dvije godine obnaša dužnost zamjenice pulskog gradonačelnika, a to će, po svemu sudeći, raditi barem još toliko. Nasušno nedostaje medicinskih sestara, kojih na pedijatriji treba biti 26, a ima ih 17, tri su na bolovanju, što znači da ih je trenutno sveukupno - 14
Na hitnom prijemu pulske opće bolnice nedostaje čak osam liječnika. Sistematizacijom ih je predviđeno deset. Deficitaran je i odjel pedijatrije. Tamo su još uvijek bez pedijatrijskog kardiologa, a jedina neurologica, Ivona Močenić, iako jednom je tjedno cijeli radni dan u bolnici, već dvije godine obnaša dužnost zamjenice pulskog gradonačelnika, a to će, po svemu sudeći, raditi još barem toliko.
Odjel pedijatrije bi, prema podacima bolnice, u slučaju maksimalne popunjenosti (koja se računa po pravilniku po broju ugovorenih kreveta, ako su svi popunjeni) može zapošljavati 17 liječnika, a zaposleno ih je 14 na puni radni odnos. Taj odjel također može zapošljavati 17 prvostupnika, no njih je na odjelu 10. Medicinskih sestara bi trebalo biti 26. Međutim ima ih samo 17.
Iz bolnice napominju da je prosječna popunjenost kreveta na pedijatriji „oko 60 posto“ te da se proporcionalno tome računa i broj potrebnih djelatnika. Prema tome bi, kažu, trebali imati deset liječnika specijalista, a imaju ih osam, deset prvostupnika, koliko ih i ima, kao i 16 medicinskih sestara opće njege, kojih pak imaju, rekli smo, 17.
- Što bi značilo, u idealnim uvjetima, da nema kraćih ili dužih bolovanja, da jesmo negdje pri željenom broju. No, nažalost kraća ili duža odsustva zbog bolesti su realnost, obrazlaže ravnateljica bolnice Irena Hrstić, precizirajući da je odjel zbog bolovanja (dodatno) ostao bez još tri sestre i jednog liječnika. Dakle, medicinskih sestara je trenutno 14.
Hrstić priznaje da broj zaposlenika/ca na pedijatriji nije dovoljan, ali prvenstveno, veli, zato što ih nedostaje u primarnoj pedijatrijskoj skrbi, pa bolnički djelatnici obavljaju i taj dio posla.
No, činjenica je i da liječnici/e i medicinske sestre/tehničari mahom odlaze raditi i u privatne klinike, neki otvaraju i svoje prakse. Nezadovoljni/e su plaćama. U ponedjeljak je Hrvatska liječnička komora (HLK) pozvala Ministarstvo zdravstva žurno pokrene proces usklađivanja takozvanih robovlasničkih ugovora s Ustavom. Naime, Ustavni sud je minulog mjeseca ustvrdio da je obveza liječnika o vraćanju bruto plaća u slučaju prekida radnog odnosa prije isteka ugovorne obaveze uz specijalizaciju, ako, recimo, odu raditi u neku drugu ustanovu, kršenje ustavnog prava na zaradu. Odluka je donesena upravo temeljem tužbe 30 liječnika iz pulske Opće bolnice podignute 2016. godine.
Poznato je, a pisala je o tome, što se pulske bolnice tiče, iako se događa na razini cijele države, i Istra24, da liječnici, medicinske sestre, medicinski tehničari i zdravstveno laboratorijski tehničari dobivaju sudske sporove zbog neisplate prekovremenih sati.
Odgovarajući na upit bi li liječnicima i ostalim zdravstvenim djelatnicima trebalo dignuti plaće i bi li to spriječilo daljnje odljeve u privatnike, Irena Hrstić – inače i predsjednica pulskog HDZ-a, stranke koja je na vlasti i koja o tome, zapravo, i odlučuje – kaže: „Kada govorimo o plaći, govorimo o mjesečnim primanjima, koji se kod privatnika ostvaruju od ponedjeljka do petka. Naši zaposlenici imaju primanja po rasporedu, netko radi subotom, a ne radi utorkom. Moram priznati da ne znam primanja privatnika. Nitko mi ih, iskreno, nikada nije rekao. Negdje u kuloarima se priča da privatnici daju plaću za rad u redovnom radu za ono što mi dobijemo za dva, tri dežurstva. Kada znaš da ćeš zaraditi istu količinu novca, onda je onima koji su se umorili od dežurstava, koja su stvarno zahtjevna, ugodnije raditi kod privatnika. Nisam sigurna da je plaća kod privatnika bitno veća, koliko je prelomna komponenta da se ne mora raditi po noći“.
Govori, ipak, da treba postojati razlika u dežurstvu na hitnom prijemu i na infektologiji (kada nema covida).
- Mislim da djelatnike objedinjenog hitnog bolničkog prijema za 'velike i male' treba platiti većim koeficijentom. Oni i imaju najveći dodatak na plaći, ali ako bi se dodatno platilo, mislim da bismo imali manji problem“.
Priznaje i da su sestre „kronično umorne“.
Hrstić napominje i da će s liječnicima u hitnoj službi uvijek biti problema zato što „nitko ne želi biti 'hitnjak' do penzije“.
- Po meni, na hitnom se prijemu može raditi do 50. godine, ili 55., i onda bi se trebalo steći pravo izlaska iz tog 'rudarskog pogona'. To bi bilo neko rješenje, za sestre sigurno, za liječnike djelomično. Liječnici odu na specijalizacije. Još nisam srela onog koji je rekao da do penzije želi biti doktor u hitnoj službi ili u objedinjenom hitnom bolničkom prijemu.
- Na razini države bi rješenje bilo klasificirati radne razrede prema zahtjevnosti posla, veli, no na pitanje je li ona, kao članica stranke koja takve odluke i donosi, apelirala na bolje uvjete u Vladi, u ministarstvu, tek odgovara da se trenutno radi na novim koeficijentima, novim uredbama za plaće za sve u javnom sektoru, pa tako u zdravstvu.
- Tamo su radne skupine koje su savjetodavne. To je postupak u tijeku. Nisam u skupini za plaće da ne budem u sukobu interesa, ali ljudi iz naše ustanove jesu, njih dvoje, poručuje.
Njegova otpornost, agresivnost, veliki reprodukcijski potencijal i tolerancija na širok raspon uvjeta čine ga jednom od najagresivnijih invazivnih vrsta u Mediteranu * Rješenje ipak postoji
Na pitanje je li točno da mu je istekla osobna iskaznica i da nema prebivalište na području Grada Umaga, Galović kaže da to nije točno, i da mu iskaznica ističe 10. veljače 2025. godine. Naveo je da mu je na osobnoj iskaznici navedena adresa Školska 5 na području Umaga, no da je u međuvremenu preselio na drugu adresu gdje i sada živi, ali također na području grada Umaga
Danas Jakovčić govori to što govori, no prije više do 20 godina izjavio je ovo: "Točno je da sam podrum, septičku jamu i vodospremu u Svetom Jurju gradio bespravno" * Što je tih godina izjavio konzervator Ivan Matejčić, kada su u Jakovčićevo selo stigle grede iz porečke Biskupije u sklopu Eufrazijane
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
