Roditelji djece s višestrukim teškoćama, ispitanici istraživanja diplomskog rada Puljanke Rozalije Javoran, u radu su, kao jedan od problema istaknuli nezadovoljno plaćanjem stručne procjene u kabinetu za asistivnu komunikaciju u Dnevnom centru za rehabilitaciju Veruda.
Nedavno je isto za naš portal spomenula i majka djeteta Samanta Pršo navodeći da je na kraju od procjene čak i odustala.
Kako nam je jučer ispričala bilo joj je nevjerojatno da u svom gradu mora platiti nešto što drugdje 'na uputnicu'.
Umjesto da plati u Puli, u Klaićevoj procjenu odradila 'na uputnicu'
- Procjenu prije škole odradili smo umjesto na Verudi u Klaićevoj bolnici u Zagrebu i to besplatno. Nismo ništa platiti ni procjenu u rovinjskoj Specijalnoj bolnici za ortopediju i rehabilitaciju "Martin Horvat". Zašto se onda u Puli plaća meni nije jasno, pita se ova majka.
Samanta Pršo
Napominje da roditelji djece s višestrukim poteškoćama, ali i rijetkim bolestima kao što je njihov slučaj, imaju strahovito velike troškove skrbi za djecu jer se čak i neki lijekovi za njih plaćaju.
Tu su, dodaje, i privatne terapije od logopeda do fikizalnih terapija jer je sustav spor i prebukiran pa se one redovne dugo čekaju ili ih je pak premalo.
- Jedna privatna terapija od 45 minuta košta 30 eura, a nama su recimo potrebne dvije tjedno. Zbrojite sve to pa ćete vidjeti o kakvim se iznosima radi. Upravo sam stoga odbila procjenu raditi u Puli i platiti je znajući da tih 50 eura mogu itekako bolje iskoristiti. Danas imate puno terapija koje ovakvoj djeci mogu pomoći, no sve se to nažalost plaća, navodi nam Pršo.
Roditelji s kojima smo razgovorali smatraju da bi ovaka početna stručna procjena, sukladno Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom, za djecu trebala biti besplatna.
Obzirom da se radi o najugroženijoj djeci i osnovnom pravu na komunikaciju raspitali smo se koliko se ova usluga i kome naplaćuje te može li se taj iznos možda namiriti putem financijskih sredstava osnivača (županije i gradova) ili možda EU fondova?
Cijena indivudualne procjena korisnika maksimalno 59 eura
Iz Grada Pule opovrgavaju da su iste usluge u sličnim centrima besplatne, navodeći da pružatelji socijalne usluge koji uslugu pružaju izvan mreže socijalnih usluga - u ovoj slučaju Centra za rehabilitaciju Veruda-Pula, cijenu socijalne usluge određuju samostalno.
Pojašnjavaju da su, Odlukom o visini cijene koštanja usluga iz 2017. godine te Odlukom o načinu i uvjetima sudjelovanja roditelja u cijeni socijalnih usluga Dnevnog centra za rehabilitaciju iz 2019. godine, a u skladu s cijenama istih usluga od strane pružatelja socijalnih usluga čiji je osnivač Republika Hrvatska te uzevši u obzir financijske mogućnosti centra - a uz cilj minimalnog financijskog opterećenja roditelja korisnika - formirane ekonomske cijene socijalnih usluga, cijene početne procjene razvojnih potreba djeteta te cijene dodatnih usluga.
Napominju da je Odlukom iz 2017. godine cijena individualne procjene korisnika iznosila 150 kuna po dolasku, dok danas iznosi 20 eura.
- Naglašavamo kako je ustanova počela provoditi navedenu uslugu upravo iz razloga da ju približimo našim sugrađanima jer su prije toga trebali ići u Rijeku ili Zagreb. I "Mali Dom" koji je najsličniji Dnevnom centru za rehabilitaciju Veruda naplaćuje usluge, ali njihovih cijena nema na stranicama. Edukacijsko rehabilitacijski fakultet također naplaćuje, navode iz Grada Pule.
Dodaju da je uslugu stručne procjene DCZR Veruda počeo pružati upravo u dogovoru s njima jer su bili preopterećeni i puno naše djece je odlazilo u Zagreb, navode iz Grada Pule.
Odlukom o načinu i uvjetima sudjelovanja roditelja u cijeni socijalnih usluga Dnevnog centra za rehabilitaciju Veruda iz 2019. godine, tj. cjenikom usluga dodatnih usluga određena je tako cijena od 150 kuna za "Procjenu asistivne tehnologije" po dolasku, u maksimalnom iznosu od 450 kuna (59,72 euro), u slučaju da je za procjenu korisnika potrebno više od tri dolaska.
Istom točkom, određena je i cijena kontrolnih pregleda i savjetodavnog rada za asistivnu tehnologiju koja iznosi 39,81 euro po dolasku.
Tko ne plaća uslugu?
Dodajmo da kontrolne preglede i savjetodavni rad u okviru usluge asistivne tehnologije ne plaćaju roditelji/skrbnici korisnika usluga Dnevnog centra za rehabilitaciju Veruda-Pula čije je mjesto prebivališta na području jedinica lokalne samouprave – osnivača ustanove.
Sredstva prikupljena naplatom usluge individualnih i timskih procjena u DCZR Veruda, između ostalog i procjene asistivne tehnologije služe, kako doznajemo, za financiranje daljnjeg stručnog usavršavanja djelatnika, za potrebe kupovine i redovnog obnavljanja didaktičkog i drugog potrošnog materijala te kratkoročne imovine, kao i za nabavku testova potrebnih za procjenu razvoja korisnika.
- Što se tiče mogućnosti financiranja, Zakon o socijalnoj skrbi temeljem članka 124. i 125. izričito upućuje na plaćanje djelomične ili pune cijene usluge na teret sredstva Ministarstva u slučaju ako cijenu usluge ne mogu platiti korisnici ili njihovi obveznici uzdržavanja, a na temelju rješenja o priznavanju prava na uslugu ili uputnicom kojom se odobrava korištenje usluge.
Trenutno je Dnevni centar za rehabilitaciju Veruda Pula u postupku ugovaranja usluge stručne procjene razvoja sa resornim ministarstvom što bi u budućnosti trebalo dovesti do potpunog oslobođenja plaćanja navedenih usluga od strane korisnika, navode ohrabrujući podatak za roditelje.
Lista čekanja za procjene
Ravnateljica Centra Loretta Morosin napominje da potrebe za procjenom variraju od godine do godine.
Međutim, trenutno postoji lista čekanja na kojoj se nalazi 37 budućih potencijalnih korisnika usluga procjene asistivne tehnologije i kasnije rehabilitacije.
- U radu asistivnog kabineta nalaze se 42 korisnika te će se izlaskom iz rada omogućiti dalji ulaz novih korisnika. Procjenu asistivne tehnologije-augmentativne i alternativne komunikacije, napominje, ne plaćaju djeca koja su ušla u rad unutar DCZR Veruda-Pula, a koja čine većinu korisnika procjene asistivne tehnologije-augmentativne i alternativne komunikacije.
U novčanom iznosu koji roditelj korisnika plaća za procjenu uključen je, napominje ravnateljica, i opsežan nalaz, savjetovanje, individualna edukacija roditelja od dva sata, izrada materija i mišljenje stručnjaka.
I ona navodi da usluge stručne procjene razvoja naplaćuju i druge ustanove socijalne skrbi odnosno pružatelji tih usluga.
- Velika većina drugih pružatelja socijalnih usluga u Hrvatskoj nema uslugu procjene, kontrole i savjetodavnog rada na području asistivne tehnologije-augmentativne i alternativne komunikacije iz razloga što je izuzetno teško pronaći stručnjake na predmetnom području, a potrebna je i oprema za potrebe kabineta za asistivnu tehnologiju kojima se stručno osoblje koristi u radu, a koje je izuzetno skupo, napominje Morosin.
Kako dodaje u posljednje dvije godine 20 korisnika je platilo usluge procjene asistivne tehnologije-augmentativne i alternativne komunikacije od kojih 18 korisnika nije s područja Istarske Županije, odnosno s područja gradova i općina osnivača.
Za djecu koja su uključena u rehabilitaciju asistivne tehnologije izrađuje se plan i program rehabilitacije putem instrumenata za akademsku godinu ukoliko su djeca ušla u proces rehabilitacije. Proces implementacije asistivne tehnologije, kao i trening, provodi se intenzivno i redovito prema mjeri korisnika.
Određuju se, kako nabraja, strategije instrukcija, zadaci za rehabilitaciju u kabinetu te vježbu kod kuće. U usko područje rada sa svakim korisnikom individualno pripada i prilagođavanje i modificiranje opreme te pozicioniranje uz direktno montiranje instrumenta na korisnika. Paralelno se educiraju i roditelji.
- Korisnicima programa AAK se dodatno izrađuju individualne aplikacije, komunikator, komunikacijska knjiga, Flash kartice, piktografske etikete, kontekstualne komunikacijske ploče, zidni kalendari te rasporedi aktivnosti. Krajem akademske godine radi se evaluacija, napominje.
Asistivna tehnologija uskoro besplatna?
Upitana za asistivnu tehnologiju i tko ima pravo na nju, navodi da bi korisnici ili njihovi obveznici uzdržavanja predmetnu opremu trebali bi nabaviti sami s obzirom da ona nije na popisu besplatnih pomagala osiguranim osobama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
- Informacije koje imam upućuju na to da kolege koji se bave asistivnom tehnologijom intenzivno zagovaraju mogućnost ulaska pomagala za asistivnu tehnologiju u popis besplatnih pomagala pokrivenih zdravstvenim osiguranjem, zaključuje Morosin.
Možda je, uz sve probleme koji roditelji djece s poteškoćama imaju, napokon stiglo vrijeme da im država i jedinice lokalne uprave pomognu, ako ništa drugo o onim financijskim problemima, a koja itekako opterećuje ove obitelji. Posebice jer se radi o djeci i to najranjivijoj skupini u društvu - djeci s višestrukim poteškoćama.
