Valter Flego (IDS): Korupcija je sistemski prisutna u Hrvatskoj, a u tom je poslu u posljednjih 30 godina briljirao HDZ

Korupcija se u Hrvatskoj doživljava kao jedan od najvećih društvenih problema. Koje konkretne mjere predlažete u smjeru njenog smanjenja? Jeste li zadovoljni stupnjem neovisnosti pravosuđa u Hrvatskoj? Podržavate li rad europskog tužiteljstva u našoj zemlji? Smatrate li da bi rad europskih zastupnika trebao biti transparentniji kao i da bi trebali na početku i kraju mandata priložiti svoje imovinske kartice?

Korupcija je sistemski prisutna u Hrvatskoj, a u tom je poslu u posljednjih 30 godina briljirao HDZ. Najbolji mehanizam borbe protiv korupcije je brzo i neovisno pravosuđe, to je jasno. Tko normalan može biti zadovoljan situacijom u našem pravosuđu!? Apsolutno podržavam rad glavne europske tužiteljice. U tom smislu, apsolutno podržavam i zalažem se za veću transparentnost rada europskih zastupnika, o tome je bilo rasprave i u Briselu. Imovinske kartice samo su jedan od mehanizama, ima tu još puno razina izvještavanja i nadzora o kojima možemo govoriti. Uostalom, imate neke naše zastupnike od kojih nakon što su izabrani u Hrvatskoj nismo čuli ni glasa!

Svake godine Hrvatsku napušta velik broj pretežno mladih ljudi. Je li mobilnost radne snage koja se isticala kao jedan od najvećih benefita pri ulasku u EU donijela više štete ili koristi? Na koji način osigurati jednako kvalitetne radne uvjete koji će zadržati mlade u Hrvatskoj? Na koji način mladima omogućiti priuštivo stanovanje?

Najveći odljev ljudi Hrvatska je imala 2017., kad su zemlje članice pomalo počele ukidati petogodišnju zabranu zapošljavanja Hrvata. Tek prošle godine smo po prvi puta imali više doseljenih, nego iseljenih stanovnika, ali ono što brine je dobna struktura. Potrebna nam je prije svega nacionalna politika za rješavanje stambenog pitanja mladih, koju Hrvatska još uvijek nema. Uvodimo Ministarstvo demografije, a kaskamo 30 godina sa strategijom stambenog zbrinjavanja! Ne treba tu izmišljati toplu vodu, puno zemalja već ima neke poticajne modele, poput limitiranja visine najma, kontroliranja apartmanizacije i slično. Ali sve je to stvar prioriteta. Ovoj vlasti mladi nisu bitni.

Svake godine broj stranih radnika se udvostručuje. Smatrate li da je taj proces prebrz? Na koji način pomoći njihovu integraciju?

Ma o čemu mi pričamo, u zemlji u kojoj samo u sektoru turizma nedostaje 40 000 radnika!? Mi te ljude trebamo. Ali ono što moramo pod hitno donijeti je strategija integracije ljudi koji nam dolaze. To su naši useljenici, naši gastarbajteri ako hoćete, i mi moramo donijeti mjere koje će im pomoći da se asimiliraju. Prema tim ljudima, koji su ovdje došli zaraditi kruh, treba se prije svega odnositi dostojanstveno i s poštovanjem. Treba dobro kontrolirati i način na koji s njima postupaju ljudi koji ih dovode u Hrvatsku. Grozno zvuči demagogija desnice, Mosta, DP-a ili Kolakušića, koji strane radnike etiketiraju, upiru prstom u njih kao u uljeze u našoj zemlji. To je perfidna retorika kojom se želi podijeliti ljude.

Hrvatska je na ključnim migrantskim pravcima. Kako očuvati sigurnost granica i osigurati humani tretman migranata? Treba li na granice staviti vojsku?

Pitanje ilegalnih migracija je jedno od najvažnijih pitanja za cijelu EU. Hrvatska se nalazi na ključnim migracijskim pravcima i mora balansirati između očuvanja sigurnosti svojih granica i osiguravanja humanog tretmana migranata. Rasizam i plasiranje dezinformacija o migrantima klasične su taktike desnih populista koje sigurno ne doprinose rješenju ovog ozbiljnog pitanja. Podržavam prvi Europski pakt o migracijama koji nije savršen, ali nam daje jasan okvir za djelovanje i razvoj nacionalnih politika o migracijama. Ključni principi pakta su solidarnost i fair play. Migracije su tema na koju ljudi emotivno reagiraju i to desničari zloupotrebljavaju. Europa je danas, prvi put nakon Drugog svjetskog rata, suočena s rastom neofašističkih opcija. U Njemačkoj, Francuskoj, Italiji - radikalna desnica juriša i koristi doseljenike kao municiju. Mi ne smijemo dozvoliti da nam se to dogodi! Ako dozvolimo prodor tih radikalnih opcija u Europski parlament 9.6., to može značiti kraj Europe kakvu smo znali!

Kakav stav bi u okviru EU Hrvatska trebala zauzeti u odnosu na ratove u Ukrajini i Izraelu/Palestini? Treba li Hrvatska u tim sukobima konkretnije izraziti svoje pozicije ili se možda suzdržati od zauzimanja strana? Podržavate li priznavanje palestinske države?

Što se tiče izraelsko-palestinskog sukoba, bezrezervno osuđujem terorističke organizacije koje djeluju na području Palestine. Međutim, masakr civila koji se događa u Palestini je kraj ideje humanosti. Ti ljudi su zatočeni u paklu, doslovno. Obaveza svakog političara na zemlji bi trebala biti da napravi sve što je u njegovoj ili njenoj moći da napadi na civile prestanu odmah i da se tamo osiguraju humani uvjeti života. To više nije političko, nego temeljno ljudsko i moralno pitanje! Na svaku vijest iz Gaze svakom normalnom puca srce. Podsjećam vas da postoje eurozastupnici koji traže novi mandat na izborima 9. lipnja, a pričaju kako ne vide da je u Gazi itko gladan!

Na koji način na nivou EU treba riješiti pitanja korištenja umjetne inteligencije, odnosno kako pomiriti njen razvoj s etičkim standardima i zaštitom privatnosti? Kako amortizirati sve izraženiji problem gubitka ljudske radne snage koju će zamijeniti umjetna inteligencija?

Kao izvjestitelj Europskog parlamenta za program Digitalna Europa, izborio sam se za preko 7 milijardi eura za jačanje digitalne industrije i implementaciju AI u različitim sektorima. Kao izvjestitelj Mišljenja o etičkim aspektima za umjetnu inteligenciju, robotiku i nove tehnologije u prometu, dobio sam stopostotnu potporu za novi zakonodavni okvir za stvaranje povjerljive umjetne inteligencije. To nam je potrebno! Tehnički izvrsna i etički odgovorna umjetna inteligencija koja stavlja u središte čovjeka i njegove potrebe - to je model kojeg guram u Parlamentu - AI u službi čovjeka, a ne obrnuto. U suradnji s Jutarnjim listom pokrenuo sam Student DIGI Award natječaj i koji je prošloga tjedna iznjedrio nove genijalne mlade umove. Inovacija je motor rasta!

Iz godine u godinu svjedočimo padu poljoprivredne poizvodnje u Hrvatskoj i smanjenju broja životinja u uzgoju. Na koji način okrenuti taj trend? Kako bolje koristiti EU fondove u poljoprivredi? Kako riješiti problem premalih poljoprivrednih posjeda, a s druge strane, poboljšati status malih i srednjih poljoprivrednika? Treba li ograničiti uvoz iz trećih zemalja koje su zbog blaže regulative cjenovno konkurentnije?

Smatram da trebamo ograničiti uvoz proizvoda iz trećih zemalja koji su niske kvalitete, a prodaju se pod „kvalitetom“, jer to su proizvodi koji dovode potrošače u zablude i direktno štete našim proizvođačima. Jedna litra ekstra djevičanskog maslinovog ulja ne može koštati ni 3 ni 4 eura. Uvođenje nove EU premium kategorije za najbolje hrvatske proizvode odgovor je na problem nisko kvalitetnih jeftinijih proizvoda iz trećih zemalja i poboljšanje statusa naših malih i srednjih poljoprivrednika. Tu sam veliku priču pokrenuo u svom prvom mandatu i to je moj prioritet za drugi mandat. Kod nas je danas turizam ono što je nekad bila poljoprivreda. Dok je Europskoj uniji financiranje poljoprivrede najveća stavka u proračunu,Hrvatska je jedina država EU u kojoj poljoprivreda intenzivno propada. Problem je dakle nacionalni, ne europski.

Kako gledate na probleme u gospodarenju otpadom u Hrvatskoj? Smatrate li da su županijski centri za gospodarenje otpadom zastarjelo i promašeno rješenje? Podržavate li gradnju spalionica? Podržavate li gradnju vjetroelektrana na moru?

Čim se stvorio zakonski okvir, krenulo se s pripremom projekta za gospodarenje otpadom. Tako je i nastao županijski centar za gospodarenje otpadom. Ali sustav je definiran nacionalnim zakonodavstvom, kao i tehnologija. U trenutku gradnje Kaštijuna i Marišćine nismo mi birali tehnologiju, već Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kao investitor. Smatram da o svim pitanjima vezanim uz probleme u županijskim centrima danas riječ treba imati struka, i to na nacionalnoj razini! Veliki problemi u sektoru gospodarenja otpadom postoje u nizu gradova, dovoljno je da pogledate Zagreb. Uvijek možemo razgovarati o novim i boljim tehnologijama u EU, ali mislim da se trebamo fokusirati i na činjenicu da premalo otpada razvrstavamo i odvajamo. To hitno trebamo riješiti. Po uzoru na mnoge europske gradove, želim da nam to bude prioritet, kako bi cijeli sustav funkcionirao učinkovito. Budemo li u tome uspješni, spalionice nisu potrebne, ne trebaju nam – ja sam protiv njih. Vezano uz vjetroelektrane na moru, tu treba biti jako jako oprezan, posebno u zoni najbliže kopnu. Svakako nisam za to da se grade vjetroelektrane koje će biti vidljive s naše obale. One ne smiju biti smetnja ribarima, brodovima i turističkoj industriji. Nađe li se takva mikrolokacija, naravno da nemam ništa protiv njih. Ali, to mora reći struka i studije utjecaja na okoliš, ne politika.

Hrvatska se suočava s problemom overturizma kao i izraženom bespravnom gradnje uz more. Na koji način balansirati održivi razvoj turizma s zaštitom prirodne i kulturne baštine? Koje konkretne mjere predlažete? Je li vrijeme za limitiranje broja gostiju i poboljšanje kvalitete turističkog smještaja i usluge?

Jedini sam hrvatski član Odbora za turizam. Zagovaram pronalaženje balansa između razvoja turizma i očuvanja prirodne i kulturne baštine, odnosno izbjegavanje overturizma. Dok sam bio župan, Istarska županija je prva u Hrvatskoj donijela Strategiju održivog razvoja. U Briselu to ide sporije jer je turizam u nadležnosti država članicama. Ja sam preko svog Odbora za turizam i Europske strategije za održivi turizam gurao stvaranje posebne financijske stavke za turizam u EU proračunu. To je moja Euro Vizija za drugi mandat i novi EU proračun.

Hrvatska (posebice Istra) je izrazito loše željeznički povezana s Europom. Na koji način optimalno riješiti taj problem? Kako generalno poboljšati kvalitetu javnog prijevoza u Hrvatskoj?

Putem svog Odbora za promet, uz podršku svih hrvatskih europarlamentaraca, osigurao sam priključenje Hrvatske na europske prometne koridore, čime smo dobili pristup EU fondu vrijednom 26 milijardi eura. To je 26 milijardi eura za izgradnju željeznica, cesta, morskih i zračnih luka. Prioritet su svakako željeznice, kojima je EU namijenila gotovo 19 od 26 milijardi eura. Kroz isti sam EU fond svojim prometnim amandmanima osigurao i dovoljno europskih sredstava za brze željezničke i cestovne veze Pula-Trst i Rijeka-Trst, kao i modernizaciju riječke luke, zračnih luka Pula i Rijeka i izgradnju novog krčkog mosta.