U analizi se navodi da je u četvrtom tromjesečju 2024. godine prosječna neto plaća u Sloveniji iznosila 1650 eura, a u Hrvatskoj 1356 eura. Razlika u korist Slovenije, dakle, iznosi 21,7 posto, no u privatnom sektoru ona je veća. Tako je neto plaća slovenskih radnika u prerađivačkoj industriji 38,2 posto bila veća, a u trgovini na malo 27,5 posto
U analizi se navodi da je u četvrtom tromjesečju 2024. godine prosječna neto plaća u Sloveniji iznosila 1650 eura, a u Hrvatskoj 1356 eura. Razlika u korist Slovenije, dakle, iznosi 21,7 posto, no u privatnom sektoru ona je veća. Tako je neto plaća slovenskih radnika u prerađivačkoj industriji 38,2 posto bila veća, a u trgovini na malo 27,5 posto
Tri obrazovna sindikata (bez članstvom najvećeg učiteljskog) ustrajna su u štrajku. Novo prosvjedno okupljanje najavili su za idući petak na središnjem zagrebačkom trgu. Sindikalni čelnici svoje zahtjeve argumentiraju tvrdnjom da je kod nedavne reforme plaća taj sektor prošao lošije od ostalih djelatnosti javnog sektora.
Istodobno, štrajk prosvjetara u javnosti danas ne uživa nepodijeljenu podršku, prije svega zbog činjenice da su u protekle dvije godine u javnom sektoru, pa tako i u sustavu obrazovanja, plaće znatno povećane. Osjetno više nego u privatnom sektoru, piše Poslovni.hr.
O tome je ovaj tjedan zanimljivu usporednu analizu objavio Danijel Nestić, znanstveni savjetnik na Ekonomskom institutu Zagreb. U svom je stručnom članku, kako donosi Poslovni.hr, dao usporedbu prosječnih plaća u Sloveniji i Hrvatskoj, s naglaskom na plaće u javnom sektoru.
One pokazuju da su prosječne neto plaće u javnom sektoru u Hrvatskoj krajem 2024. bile približno jednake onima u Sloveniji, čiji BDP po stanovniku je 45 posto veći od hrvatskog, a prosječne bruto plaće na razini cijelog gospodarstva su 30-ak posto veće nego u Hrvatskoj. U neto iskazu, razlika u korist Slovenije iznosi znatno manjih 15,8 posto, zbog većeg opterećenja tamošnjeg bruta doprinosima i porezima.
U predškolskom i osnovnom obrazovanju prosječne mjesečne neto plaće bile su veće u Hrvatskoj.
U Hrvatskoj su pak prosječne plaće u javnom sektoru bile osjetno veće od prosjeka plaća za cijelo gospodarstvo, kao i od prosjeka plaća u poslovnim sektorima poput prerađivačke industrije. Kako se navodi u analizi, u četvrtom tromjesečju 2024. u javnoj upravi prosječna je plaća bila 40 posto veća nego u prerađivačkoj industriji, u obrazovanju je ona bila veća za 25, a u zdravstvu i socijalnoj skrbi za 45 posto.
U isto vrijeme u slovenskom javnom sektoru plaće nisu znatnije odstupale od prosjeka u industriji; tamo su u javnoj upravi bile osam posto veće nego u prerađivačkoj industriji, u obrazovanju su bile čak 10 posto niže, a u zdravstvu i socijalnoj skrbi 1 posto veće.
- U usporedbi sa Slovenijom sektor obrazovanja u Hrvatskoj relativno bolje stoji u odnosu na plaće u javnoj upravi, dok je taj odnos u obrazovanju i zdravstvu bio podjednak u obje zemlje, navodi Nestić. Sve to, kaže, ukazuje na znatno povoljniji položaj javnog sektora u Hrvatskoj u odnosu na ostatak gospodarstva, a usporedba sa Slovenijom ukazuje da je Hrvatska s rastom plaća u javnom sektoru otišla iznad razina koje sugerira ukupna razina razvijenosti odnosno snaga i razvijenost poslovnog sektora.
Na tom su tragu i u posljednjih nekoliko godina snažno povećani ukupni izdaci opće države za naknade zaposlenima. Procjena je, naime, da Hrvatska nakon reforme plaća iz 2024. na te naknade izdvaja 13,2 posto BDP-a, što je drugi najveći izdatak u Europskoj uniji (iza Danske). Uz ostalo, to nameće i pitanje rizika za fiskalnu održivost takvog stanja.
U analizi se navodi da je u četvrtom tromjesečju 2024. godine prosječna neto plaća u Sloveniji iznosila 1650 eura, a u Hrvatskoj 1356 eura. Razlika u korist Slovenije, dakle, iznosi 21,7 posto, no u privatnom sektoru ona je veća. Tako je neto plaća slovenskih radnika u prerađivačkoj industriji 38,2 posto bila veća, a u trgovini na malo 27,5 posto.
Kod usporedbe plaća u javnom sektoru analiza pokazuje da je u djelatnosti javne uprave i obrane u Sloveniji prosječna neto plaća bila je tek 6,9 posto veća nego u Hrvatskoj, u djelatnosti obrazovanja praktički su podjednake u obje zemlje, a u sektoru zdravstvene zaštite i socijalne skrbi u Hrvatskoj prosječni neto bio je čak nešto veći (oko tri posto) nego u Sloveniji.
U detaljnijoj razradi djelatnosti javnog sektora rezultati Nestićeve analize upućuju da je u djelatnosti državne uprave prednost Slovenije u plaćama nešto veća od ostatka javnog sektora. No, ona ukazuje i da su npr. u predškolskom i osnovnom obrazovanju prosječne mjesečne neto plaće bile veće u Hrvatskoj. Kod plaća u srednjem i visokom obrazovanju, Slovenija je bila u blagoj prednosti, dok su hrvatske neto plaće bile veće od slovenskih i u djelatnosti bolnica te ostalim djelatnostima zdravstvene zaštite.
Kremlj nije odgovorio na taj najnoviji prijedlog. Putin i Zelenskij nisu se sastali od prosinca 2019., više od dvije godine prije nego što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu i ne kriju da se ne podnose
Da bi se proglasila glad, najmanje 20 posto stanovništva mora trpjeti ekstremnu nestašicu hrane, svako treće dijete mora biti akutno neishranjeno, a dvoje ljudi na 10.000 umirati svaki dan od gladi ili neishranjenosti i bolesti
Nakon Trumpovih komentara dionicama svjetskih farmaceutskih kompanija trgovalo se po nižim cijenama, dok su dionice američkih proizvođača lijekova pale od 2 do 3 posto
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
