Zavirili smo u Volonterski centar Istra. Maja Erak: "Udruge civilnog društva su, uz novinare, jedini akteri koji osiguravaju da se javne politike dobro provode"

Plan nikako nije bio da Maja Erak preuzme Volonterski centar Istra (VCI). Ona i dugogodišnja predsjednica VCI-ja i jedna od njegovih osnivačica jesu, doduše, uvijek maštale da će raditi zajedno, ali to je, nažalost, potrajalo veoma kratko. Nije prošlo niti mjesec dana otkako je Erak kročila nogom u VCI, a Danijela Ustić je već završila na bolovanju.

U ožujku prošle godine Maja Erak prerano je izgubila najbolju prijateljicu, a VCI zauvijek ostao bez Danijele Ustić. Njezin doprinos volonterstvu od konca lanjske godine slavi se, međutim, dodjelom Volonterske nagrade koja nosi njezino ime.

Stvaram prostor

„Volonteri/ke su ljudi koji žele napraviti nešto dobro za zajednicu. To je taj osnovni motiv. Možemo govoriti o pojedincu ili neka široj akciji, ali uglavnom su to osobe koje žele pomoći, imati nekakav utjecaj, osobe koje žele učiti i izdvojiti svoje vrijeme, vještine, sposobnosti, trud za dobrobit zajednice“, sažela je Erak.

Takvima, zaključujemo, nagrada nije ni potrebna.

„Nije. Ali lijepo ih je vrednovati i nagraditi. Kad se trudiš, drago ti je da ti netko uruči neko priznanje, da te primijeti. To je ujedno i promocija volonterstva. Volontiranje nije samo humanitarni rad, nego je i jedno od oblika aktivnog sudjelovanja u zajednici“, pojašnjava predsjednica VCI-ja Maja Erak.

U Volonterski centar Istra, u Flavijevskoj ulici u Puli, banuli smo u ponedjeljak. Tamo su nas dočekali Maja Erak i Aleksej Orel. Oni su ujedno i jedina dva zaposlenika VCI-ja, uz kolegicu koja je na porodiljnom dopustu. Tamo je bila i njihova kolegica iz udruge ZUM, strateškog partnera VCI-ja, s kojom dijele prostor.

„Danas je dobar dan jer nema aktivnosti koja se treba provoditi na terenu, pa imamo vremena raditi na administraciji koju možemo izvoziti na lopate“, uz osmijeh govori Erak.

Nedavno su, priča, počeli s provedbom projekta  „Stvaram prostor“, koji se financira sredstvima EU (Erasmus+ program), a partner su riječka udruga Delta, porečki Centar za građanske inicijative, udruga ZUM te Grad Pula.

Participativno budžetiranje

To znači da, objašnjava naša sugovornica, model Akcija za 5!, koji udruga Delta u Rijeci provodi već 18 godina, zapravo kroz ovaj projekt stiže u Pulu.

To je, govori Erak, prvi korak u uspostavljanju jednog modela participativnog budžetiranja za mlade, iako, ističe, "u malom", s obzirom na to da ciljana skupina nisu svi mladi, već srednjoškolci i srednjoškolke iz Pule. Kroz ovaj projekt, kaže, nastojati će se uključiti kao suradnik i Centar za mlade te će, a kako je tema projekta „prostori za mlade", svakako biti u kontekstu i lokalnog programa za mlade Grada Pule s kojim će se mladi i upoznati.

„Ideja je da mladi kroz model Akcije za 5! imaju i simulaciju rada Gradskog vijeća te se upoznaju sa radom Gradske uprave. Svakako je to jedan primjer dobre prakse koji će, nadamo se, zaživjeti i nastaviti s provedbom, proširiti se možda i na neke druge skupine mladih kroz sustavnu politiku Grada koji kao partner sufinancira projekt s tri tisuće eura. Pobjednički projekt mladih sufinancira s 1.000 eura“, pojašnjava.

Prostor koji se u ovom kontekstu ne promišlja samo kao fizički, već može biti i prostor, primjerice, mentalnog zdravlja, pokušat će kroz aktivnosti uključiti mlade, nekako im, razlaže Erak, dati alate da mogu početi promišljati prostore u Puli za mlade.

„I sve se odvija u gradskoj palači, oni će je, možemo reći, okupirati. Radit će u uredima, u različitim odsjecima, od osam ujutro do 19 navečer. Imat će na raspolaganju gradske službenike iz različitih odsjeka, imat će i koordinatora. Naučit će neke osnove financijskog upravljanja, shvatit će da nije baš tako jednostavno organizirati, recimo, neko događanje: uvidjet će koga treba tražiti dozvolu, što treba za, primjerice, razglas…“, kaže.

Javni novac

Govorimo i o čestim kritikama da je civilni sektor takozvani sisač javnog novca.

„To me jako ljuti jer, u stvari, udruge civilnog društva zadnjih godina rade u nikad izazovnijim uvjetima. Udruge civilnog društva su jedini akteri, uz novinare, koji osiguravaju da se javne politike dobro provode, koji ukazuju na dobre ili loše politike, pa makar i kroz volonterstvo. Mi nismo udruga koja je jako aktivistički nastrojena, ali smatram da imamo utjecaj i na politike. Stupanj demokratičnosti društva mjeri se i po tome koliko je civilno društvo razvijeno“, poručuje Erak.

Unatoč svemu, ističe da joj je drago što je preuzela vodstvo VCI-ja.

„Ponavljam se, ali zaista mislim da su udruge civilnog društva i novinari ti koji imaju realnu mogućnost utjecaja. Iako je to frustrirajuće. Jer taj je utjecaj minimalan i niti ga ne primijetiš, ali kada bismo svi imali nekog supervizora s kojim bismo mogli pričati jednom tjedno, onda bismo bili svjesni da se ustvari radi o malim koracima, ali bismo ih barem osvijestili, i bili bismo manje frustrirani“, govori.

Minimum minimuma

Otkriva da se u Istri doista puno volontira. Rast je konstantan. Iako je neke pute veći, neke manji. Napominje da su izvještaji koji predaju organizatori volontiranja jedini način da se dobije broj volonterskih sati, ali ih neki, na žalost, ne predaju. Izvještaji su bitni, apostrofira, jer su ta istraživanja podloga za bolje zagovaranje na nacionalnom nivou. Moramo, ističe, imati neke brojke na koje se možemo osloniti.

„U Istri imamo puno volonterstva koje nije registrirano zašto imamo one, da tako kažem, iskonske volontere. Recimo Naš San Njihov Osmijeh. Njih ne zanimaju papiri, oni rješavaju probleme i oni odrađuju ogroman i fantastičan posao. Pokrivaju i neke stvari koje bi trebala pokriti država i lokalna zajednica“, pojašnjava.

Prošli mjesec je VCI od Istarske županije dobio 25 tisuća eura. Erak govori da Županija Centar financijski podržava od samog osnutka 2012. godine. Ali te su cifre bile puno, puno manje. Od 2.900 do 3.900 eura. Onda su lani prijavili volontersku nagradu na natječaj i dobili pet tisuća eura, od kojih, ističe, nije sve bilo za nagradu. Od 25 tisuća eura koje su dobili minulog mjeseca, 75 posto je za plaće. To je dobro, napominje, zato što, između ostalog, Centru osigurava minimum minimuma stabilnosti u nadolazećoj godini, koja je godina-pauza od institucionalne pomoći.

Pitamo ju nije li ipak novac u tom iznosu po prvi put 'kapnuo' možda zato što se bliže izbori, a župan Boris Miletić žarko želi pobjedu.

Inkluzivno volontiranje

„Iza toga stoji plan koji traje godinu i pol dana. Vrijeme je bilo promišljeno i s naše strane. To se zove zagovaranje. Ugovor je potpisan na godinu dana, a sada kreće druga faza zagovaranja - da sredstva uđu kao stavka u proračun“, kaže.

Erak podcrtava da je jedan veliki izazov i napraviti istarsku strategiju razvoja volonterstva.

„Mi smo to zamislili tako da bude participativna. Participativan proces. To znači da treba uključiti sve ključne dionike, od donositelja odluka, preko udruga, do samih volontera. I da se onda ide u analizu potreba. Jer jedno je što ja mislim da je potreba, a što je stvarna potreba neke organizacije ili, da ne kažem, potreba u Lanišću ili negdje drugdje. Vjerujem da ćemo imati podršku Hrvatskog centra za razvoj volonterstva. Osobno mi je to važno: da se ne rade samo ad hoc aktivnosti, nego da se radi razvojno. Pritom mislim da se radi na poboljšanju javnih politika i provedbi“, priča.

U konačnici, volontiranje ima, ukoliko se ono provodi kvalitetno i razvojno, odnosno sustavno, pozitivan, učinak na, govori, društvenu koheziju, demokraciju, ljudska prava, ravnopravnost. Erak posebno naglašava da se kroz volonterstvo potiče i inkluzija. Jer postoji, ističe, možda manje poznat oblik volontiranja, a to je inkluzivno volontiranje koje podrazumijeva da volonteri/ke postaju osobe koje su uobičajeno bili korisnici volontiranja (skupine u riziku od isključenosti). VCI-ju je razvoj inkluzivnog volontiranja, pojašnjava, jedan od važnih strateških ciljeva.

Uskoro se održava i 15. po redu „Hrvatska volontira“. Erak poziva sve organizatore volontiranja diljem Istre te sugrađane i sugrađanke da budu dio te jedinstvene nacionalne kampanje koja će se održati od 21. do 24. svibnja, a koja svake godine okuplja tisuće volontera. Tema ovogodišnje kampanje je volontiranje u digitalnom dobu, veli, a cilj je naglasiti potencijal online volontiranja za povećanje dostupnosti volonterskih prilika te otvoriti dijalog o utjecaju umjetne inteligencije na volontiranje. Organizatori volontiranja svoje aktivnosti mogu prijaviti putem nacionalne platforme za volontiranje - Volonteke - najkasnije do 20. svibnja