KAKO JE IDS PREVARIO DOMAĆEG ČOVIKA (1) Slučaj San Sebastian

U ožujku 2017. država bujskoj obitelji Giugovaz daje na korištenje poljoprivrednu parcelu 209/1 k.o. Buje veličine 1.877 četvornih metara. Rok - pet godina.

- Tu je bila divlja makija. Izvukli smo kubike raznog raslinja. Dobro smo se namučili da zemlju pripremimo za sadnju. Onda smo posadili 60 maslina, kaže nam Massimo Giugovaz, stanovnik obližnjeg naselja San Sebastijan.

Nakon samo devet mjeseci, u prosincu 2017. godine, na parcelu dolazi Roberto Gardoš i predstavnicima obitelji Giugovaz naređuje da iskopaju zasađene masline uz obrazloženje da je upravo kupio zemlju od Republike Hrvatske.

- Jednog dana na parceli se pojavio Roberto Gardaš i rekao nam da je postao vlasnik parcele. Rekao sam mu da imamo važeći ugovor na još četiri i pol godine. On je odgovorio da ugovor više ne važi, opisao nam je taj susret Massimo Giugovaz.

Roberto Gardoš je u to vrijeme vrlo blizak bujskoj IDS-ovoj gradskoj upravi. Savjetnik je gradonačelnika za poljoprivredu i neko vrijeme predsjednik Povjerenstva za raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem. 

Giugovaz: Uzeli su nam zemlju uz obrazloženje da će graditi uljaru i kušaonicu. Nisu napravili ništa

Prvotni ugovor o korištenju zemlje formalno je u ime obitelji Giugovaz potpisaao Angelo, Massimov otac. Posao je vodio brat Michele koji je u međuvremenu preminuo od posljedica koronavirusa. Dijelom i zbog toga, za obitelj Giugovaz cijela priča o raspolaganju zemljom u Bujama prilično je emotivna.

- Gardoš mi je rekao da tu planira napraviti uljaru i kušaonu. Prošlo je sedam godina, niti su posadili masline, nema ni uljare, nema ni kušaone... Samo su parcelirali, urbanizirali i prodali. Umjesto maslinika, uskoro će na ovom proplanku niknuti vile, rekao nam je Giugovaz, inače električar, majstor za struju, klime i antene.

-Mi smo mlade masline iskopali i prebacili ih malo dalje, imamo ih oko 600, od njih dobijemo oko 500 litara ulja. Počeo je moj tata, nastavio je moj pokojni brat, a sada ih ja obrađujem, kaže Massimo. Smatra da se odluke u Bujama donose protiv interesa lokalnog stanovništva.

- Razumijem da je ovo top lokacija, ali zašto se ide protiv nas lokalnih. Ja koji sam tu rođen, odrastao i koji tu živim, dakle domaći čovik, osjećam se prevareno, kaže Massimo. Po govoru očito je da mu je materinji jezik talijanski.

Model Gardoš: Jeftina kupnja, zamjena za bolje pa urbanizacija 

Novinarsko istraživanje počinjemo provjerom ugovora temeljem kojeg je obitelj Gardoš došla u vlasništvo izrazito atraktivnih parcela među kojima je i ona koju je koristila obitelj Giugovaz. Taj ugovor trebao bi pojasniti zašto bi država parcelu, kojoj je tek počeo teći najam, bez najave uzela obitelji Giugovaz i dala je obitelji Gardoš.

U zemljišnim knjigma Općinskog suda u Bujama nalazi se ugovor između Republike Hrvatske koju predstavlja Lana Bogdan, ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište, i Nevije Gardoš, supruge Roberta Gardoša. Iz ugovora je vidljivo da je Gardoš zatražila zamjenu da bi „okrupnila” svoje susjedno zemljište koje je ranije kupila od države.

Nevija Gardoš državi daje tri parcele veličine 7.553 četvorna metra, vrijedne 165.000 kuna, dok država daje Gardošima dvije parcele veličine 7.454 četvorna metra, vrijedne 160.000 kuna. Cijena kvadrata u ovoj razmjeni je 21 kuna, ili 3 eura. Pritom treba napomenuti da su nove parcele, koje je država zamijenila s Gardošima, na puno atraktivnijoj lokaciji.

U zemljišnim knjigama vidljivo je i da je Gardoš od države kupio popriličan broj parcela u vrijeme dok je bio u Povjerenstvu za raspolaganje državnim zemljištem. Kasnije je dosta tih parcela u čudnim okolnostima mijenjao s državom za zemljišta na boljim lokacijama.

U nekoliko slučajeva, po završetku tih zamjena, događa se urbanizacija koju provodi vladajuća stranka IDS. Tim procesom operativno upravlja pročelnica za prostorno planiranje Jelena Perossa, dok politički stvar vodi IDS-ov gradonačelnik Fabrizio Vižintin.

Samo u dva slučaja, nakon urbanizacija obitelj Gardoš zaradila je oko 1.000.000 eura.

Od urbanizacije do monetizacije

Nakon zamjene parcela na San Sebastianu Grad Buje ubrzo urbanizira dio parcela koje je Nevija Gardoš dobila od države. Točnije, urbanizira se 3.607 četvornih metara. Danas je jasno da je cijela strka oko zamjene zemljišta i tjeranja obitelji Giugovaz imala urbanizacijsku svrhu. Prenamjena se dogodila negdje između 2019. i 2022. godine.

Naime, na internetskim stranicama Grada Buje odnedavno fale neki prijedlozi planova tako da je teško točno utvrditi kada se dogodila pojedina urbanizacija. Iz nama dostupnih planova vidljivo je da parcele 2018. godine nisu bile urbanizirane, da bi to do 2022. ipak postale. 

Paralelno kreće monetizacija. Nevija Gardoš dio svojih parcela, uprave one koje su urbanizirane, izrazito povoljno prodaje tvrtkama Pro AD d.o.o., Vita Istriana d.o.o. te Sanji Benčić Zigante po cijeni od 30 eura za četvorni metar. Prema ugovoru iz 2021. godine 3.607 metara prodano je za 108.000 eura.

Nevija i Roberto Gardoš zaradili su 100.000 eura.

Međutim, puna cijena zemlje nakon urbanizacije vidljiva je u trenutku kada tvrtka Vita Istriana koncem 2022. Slovencima prodaje svoj dio od 690 metara za 120.000 eura, ili 173 metra po kvadratu. Malo ranije, prilikom kupnje od Nevije Gardoš, zemlju su platili 23.100 eura.

U godini dana vlasnik tvrtke, lokalni poduzetnik, Damir Jermaniš zaradio je 100.000 eura. Odličan posao.

Tvrtka Pro AD u vlasništvu slovenskog poduzetnika Dejana Sejdića također je prodala jednu od svojih parcela za nama trenutno nepoznat iznos.

Da ponovimo, zemlja kupljena od države za 11.000 eura, uz obećanje okrupnjenja poljoprivrednog biznisa, u samo nekoliko godina IDS-ovom urbanističkom alkemijom pretvorena je u 630.000 eura.

Umjesto maslina lokalnog stanovništva na San Sebastian uskoro stižu slovenske vile i apartmani. Sve u organizaciji stranke koja se deklarativno bori protiv pretjerane izgradnje i koja je osnovana „da zaštiti malog, domaćeg čovika”.

Robert Gardoš: Kunjado je sve znao

U želji da doznamo sve detalje ovog unosnog posla obratili smo se Robertu Gardošu, poljoprivrednom poduzetniku s Bujštine koji je godinama bio u velikim poslovnim problemima. Na pitanje da pojasni okolnosti preuzimanja zemlje koju je koristila obitelj Giugovaz, Gardoš je ovako opisao taj proces.

- Nije točno da obitelj Giugovaz nisu znali za zamjenu zemljišta. Znali su. Znao je njihov kunjado kojem sam rekao da im poruči da se uopće na miješaju. Oni su zemlju dobili samo na privremeno korištenje i dobili su je nakon jedne „škakljive” procedure. Obavještavao sam ih o svakom koraku, direktno i indirektno, preko kunjada, kaže Gardoš.

S druge strane, Massimo Giugovaz odgovara  da uopće kunjada te da je u cijeloj priči jedino meritoran ugovor s državom koji je njegova obitelj imala, a koji je preko noći raskinut. Na pitanje o kasnijoj urbanizaciji i prodaji Gardoš kaže:

- Da, to je točna činjenica. To što sam bio u povjerenstvu ze državnu zemlju nema veze sa zamjenom zemljišta, ni sa urbanizacijom, tvrdi Gardoš. Na pitanje o dobrom poslu u kojem se četvorni metar zemlje kupljen za 3 eura, nakon par godina prodaje za 173 eura, Gardoš je izrazio čuđenje.

- Tko je prodao za 173 eura, odgovorio je protupitanjem nakon kojeg smo mu objasnili posao Damira Jermaniša.

- To ne znam. Ja sam svojedobno ušao u poslovne probleme. Banka me pojela. Puno toga smo morali prodati da riješim kredite, objasnio je Gardoš.

Čini se da je Gardošima urbanizacija jeftino kupljenog državnog zemljišta poprilično pomogla u rješavanju "poslovnih problema". Primjera je više.

Bonus od 880.000 eura

Naime, na ovom mjestu valja podsjetiti na našu priču o prodaji atraktivnog zemljišta na brdu ispred Buja, malo dalje od groblja, koje je Gardoševa obitelj kupila od države za male novce, urbanizirala pa za 880.000 eura prodala tvrtki Mudita u vlasništvu nekoliko austrijskih poduzetnika.

- To je točno. Što jest – jest, mrtav hladan odgovorio nam Gardoš. Čovjek se očito zna naći na pravom mjestu u pravo vrijeme: najprije kod povoljne kupovine državnog zemljišta, zatim kod zamjena s državom, a posebno kod urbanizacija koje su, podsjetimo, vodili pročelnica Jelena Perossa i IDS-ov gradonačelnik Fabrizio Vižintin.

Massimo Giugovaz, domaći poljoprivrednik sa San Sebastijana, zabrinut je i za ostale masline.

-Na cijelom San Sebastijanu ima još puno zemlje koju koristimo, mi i još nekoliko lokalnih obitelji. Brine nas što Grad Buje ne želi raspisivati natječaje za zakup iako već godinama ovdje imamo loze i masline. Drugi gradovi daju parcele u zakup na 25 ili 50 godina, ali Buje ne žele ni raspisati natječaje. Priča se da bi se još parcela na San Sebastijanu moglo urbanizirati i da zato nema novih ugovora, kaže Giugovaz.