Sport i rekreacija

U PRATNJI TRENERA MARKA KOVAČEVIĆA

Igrači pulskog košarkaškog kluba Stoja Vito Mlatac i Roko Cetina na prijemu kod gradonačelnika

"Čestitam vam na ovom iznimnom uspjehu. Ponosan sam na vas i na način na koji prezentirate naš grad", kazao je gradonačelnik Zoričić * Trener Stoje Marko Kovačević pohvalio je košarkaše, inače odlične učenike pulske Gimnazije, koji su svojim marljivim radom i upornošću zasluženo postali europski prvaci u košarci 3x3 na Kreti


 
1 min
Istra24

"Čestitam vam na ovom iznimnom uspjehu. Ponosan sam na vas i na način na koji prezentirate naš grad", kazao je gradonačelnik Zoričić * Trener Stoje Marko Kovačević pohvalio je košarkaše, inače odlične učenike pulske Gimnazije, koji su svojim marljivim radom i upornošću zasluženo postali europski prvaci u košarci 3x3 na Kreti

Igrače pulskog košarkaškog kluba Stoja Roka Cetinu i Vita Mlatca, europske prvake u košarci 3x3, u pratnji trenera Marka Kovačevića, u Komunalnoj palači primio je gradonačelnik Pule Filip Zoričić. 

Cetina i Mlatac članovi su hrvatske muške U17 reprezentacije koji su nakon niza vrhunskih uspjeha postigli još jedan; osvojili su titulu europskih prvaka u košarci 3x3 na Europskom prvenstvu koje je održano od 22. do 24. rujna na Kreti.

"Čestitam vam na ovom iznimnom uspjehu. Ponosan sam na vas i na način na koji prezentirate naš grad. Samo nastavite tako dalje, a u Gradu Puli ćete uvijek imati podršku", poručio je gradonačelnik Zoričić zaželjevši im uspjeh na daljnjim natjecanjima.

Trener Marko Kovačević pohvalio je košarkaše, inače odlične učenike Gimnazije Pula, koji su svojim marljivim radom i upornošću zasluženo postali europski prvaci.

Europsko prvenstvo održano je od 22. do 24. rujna na grčkom otoku Kreti, a u finalnom susretu Hrvati su pobjedom 21-19 stigli do velikog uspjeha.

Hrvatska je na ovom prvenstvu nastupila u sastavu Niko Bandov, Juraj Brkić, Vito Mlatac i Roko Cetina.

Cetina je u finalu postigao deset, Brkić šest, a Mlatac pet poena.


Nastavite čitati

Pula
 

(FOTO) Kako bi izgledao Uljanik kada više ne bi bio brodogradilište?

Što smjestiti između zidina nekadašnjeg Arsenala, čuvati brodogradilišnu infrastrukturu za buduće dane ili se zauvijek pozdraviti s njom (i kako?) te što bi se u nekadašnji Uljanik uopće moglo useliti, pitanje je na koje mnogi traže odgovor. Kreativna grupa milanskih studenata odlučila je ponuditi konkretne prijedloge

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.