Svijet

Strah od napada bez upozorenja

NATO tvrdi da Rusija nastavlja gomilati vojsku na granici s Ukrajinom

"Nismo do sada ustanovili nikakvu deeskalaciju na terenu. Naprotiv, čini se da Rusija nastavlja jačati svoju vojnu prisutnost (...) Rusija još može napasti Ukrajinu bez upozorenja, njezini su kapaciteti na licu mjesta" s više od 100.000 vojnika, ustvrdio je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg


 
1 min
HINA

"Nismo do sada ustanovili nikakvu deeskalaciju na terenu. Naprotiv, čini se da Rusija nastavlja jačati svoju vojnu prisutnost (...) Rusija još može napasti Ukrajinu bez upozorenja, njezini su kapaciteti na licu mjesta" s više od 100.000 vojnika, ustvrdio je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg

Rusija nastavlja jačati vojnu prisutnost na granicama s Ukrajinom, rekao je u srijedu glavni tajnik NATO-a koji "za sada" ne vidi nikakav znak deeskalacije, suprotno tvrdnjama Moskve.

"Nismo do sada ustanovili nikakvu deeskalaciju na terenu. Naprotiv, čini se da Rusija nastavlja jačati svoju vojnu prisutnost (...) Rusija još može napasti Ukrajinu bez upozorenja, njezini su kapaciteti na licu mjesta" s više od 100.000 vojnika, ustvrdio je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

Na početku sastanka s ministrima obrane zemalja članica u Bruxellesu, Stoltenberg je rekao da Moskva poručuje da je spremna nastaviti ulagati diplomatske napore.

"Spremni smo razgovarati. Ali Rusija mora svoju riječ popratiti djelom, povući svoje snage, smiriti napetosti", rekao je.

"Pomno pratimo što radi Rusija. Konstatirali smo dolazak vojske i teške opreme, zatim povlačenje vojske, no oprema i kapaciteti su na licu mjesta", istaknuo je Stoltenberg

"Želimo vidjeti stvarno povlačenje, trajno, ne samo neprestano kretanje vojnika (...) Spremni smo sastati se s Rusijom, ali pripremamo se na najgore", zaključio je.


FOTO: Hina

Nastavite čitati

Poštovani gospodine Plenkoviću, digli ste si plaće, a kada će na dnevni red doći medijske slobode i prava novinara?

Sindikat novinara Hrvatske upozorava i na činjenicu da novinari/ke za svoj odgovorni i društveno važni rad za javno dobro zarađuju u prosjeku svega 1.043 EUR neto. Usto, samo u dva javna medija redovito se obnavljaju kolektivni ugovori, dok u privatnim medijima gotovo  u potpunosti izostaje i socijalni dijalog i zaštita radničkih prava i kolektivni ugovor. Time se medijskim radnicima u RH krši temeljno ljudsko pravo na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje iako EU od svih članica traži pokrivenost od 80 posto tržišta rada kolektivnim ugovorima

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.