Teme:
Život

PRED ŽIRJANIMA POSAO STOLJEĆA

KAKO JE POČELA BORBA ZA SPAS NAŠEG OTOKA Suvlasnici otoka Žirje, njih 66, osnivanjem Poljoprivredne zadruge žele spasiti djedovinu i otoku vratiti život kakvog je nekad poznavao

Pradjedovi današnjih Žirjana u prvoj polovici 19. stoljeća od Crkve odlučuju kupiti Žirje i čak 22 obližnja otočića. Ono što je nekad vrijedilo 2,8 kilograma zlata, danas vrijedi desetine milijuna eura. Ipak, života na otoku gotovo da nema, a zemlja se ne obrađuje. Žirjani stoga pokreću Poljoprivrednu zadrugu kako bi državne institucije spriječili u iskorištavanju djedovine, a razmišljaju i o prodaji otoka Mažirina čime bi buduća zadruga imala početni kapital od nevjerojatnih 35 milijuna eura na koliko ponosni Žirjani cijene svoj najveći otok

 
4 min
Martina Pereša
Otok Žirje, Foto: Laganini.com

Pradjedovi današnjih Žirjana u prvoj polovici 19. stoljeća od Crkve odlučuju kupiti Žirje i čak 22 obližnja otočića. Ono što je nekad vrijedilo 2,8 kilograma zlata, danas vrijedi desetine milijuna eura. Ipak, života na otoku gotovo da nema, a zemlja se ne obrađuje. Žirjani stoga pokreću Poljoprivrednu zadrugu kako bi državne institucije spriječili u iskorištavanju djedovine, a razmišljaju i o prodaji otoka Mažirina čime bi buduća zadruga imala početni kapital od nevjerojatnih 35 milijuna eura na koliko ponosni Žirjani cijene svoj najveći otok

- Sada već davne 1826. godine otok Žirje u šibenskom arhipelagu od biskupije je kupilo čak 66 suvlasnika. Među njima bija je i moj pradida Stipe Kale. On van je bija glavni pregovarač s Crkvon, uz još nekoliko pismenih, govori nam Mladen Kale s otoka Žirje – jedinog trajno naseljenog pučinskog otoka među šibenskim otocima.

"Žirje nije na prodaju!"

Do ove zanimljive obiteljske priče došli smo dok smo proljetos pisali o prodaji hrvatskih otoka po vrtoglavim, milijunskim iznosima kakve za svoje luksuze izdvojiti mogu tek pripadnici svjetskog jet seta ili kraljevskih obitelji.

Otok Žirje, Foto: Tourist.hr

Otok Žirje površine je nešto malo veće o 15 kilometara kvadratnih. Dugačak je 12 kilometara te širok osam, dok duljina obale iznosi 41,8 kilometara. Na otoku postoji osam prirodnih spilja i jama, a najviši je vrh, sa 131 metrom nadmorske visine, Kapić na kojem je očuvan kružni bedem prethistorijskog zbježišta.

Samo Žirje, međutim, nije na prodaju, govori nam jasno Kale.

Mladen Kale, Privatna arhiva
- 1876. godine naši se ljudi konačno knjiže na kupoprodajni ugovor te otok postaje njihov za cijenu od 4.000 fiorina austrijske valute, a to bi van bilo 2,8 kilograma zlata. To je već bila generacija mojega dida Grge, pojašnjava nam ponosni Žirjanin Mladen Kale.

Iako ga je život, baš kao i njegovog oca, odveo u daleku Ameriku, ponovno se vratio na otok te zajedno s potomcima hrabrih pregovarača s prve polovice 19. stoljeća ozbiljno je naumio rodnom otoku donijeti vedriju budućnost.

"Državne institucije iskorištavaju nam djedovinu"

- Okolo Žirja imate još 22 otočića, sva u našen suvlasništvu. Najveća katastrofa je to šta Nacionalni park Kornati tri otočića koristi ka da su njihovi. Doslovce su ih prisvojili, ali ja sam se tome suprotstavija. To su van: Samograd, Vrtlac i Mrtovnjak. Šta se tiče Žirja, njega iskorištava i Lučka kapetanija Šibenik koja je odvi postavila svoje bove, a ne daju ni kune otoku. Boli me najviše šta nan otok propada, žali nam se Kale.

Na otoku je, kako doznajemo, polovicom 19. stoljeća živjelo 350 stanovnika. Sada ih ima svega 30, a zimi samo desetak. Mladen Kale nam priča kako je za vrijeme njegovog djetinjstva ovdje živjelo stotinjak ljudi. Uzgajale su se masline, vinova loza te šljive; žute i zelene.

- Sve se obrađivalo, prodavalo… Moja mater je 10 tisuća žutih šljiva znala prodat po sezoni. Suze mi dođu kad se sitin. Sad je otok skoro prazan. Pejzaž se skroz promijenio. Svaka čast onima iz mlađih generacija koji znaju doći s traktorima pa malo orati i obrađivati djedovinu. Ja san se iz Amerike vratija 1993. godine i već tad vidija da situacija nije dobra, ali tek smo se nedavno udružili u želji da spasimo otok, pojašnjava nam Kale.

Osniva se Poljoprivredna zadruga Žirje

Suvlasnici su, naime, posljednjih tjedana održali nekoliko sastanaka. Nisu, kažu, zadovoljni radom Mjesnog odbora koji se nije sastao posljednje dvije godine. Osim toga, smatraju kako nisu dovoljno prometno povezani s kopnom, a s obzirom na to da na raspolaganju imaju samo jedan Jadrolinijin katamaran te putnički brod koji prevozi i vozila. Donedavno su, vele, bili i bez ijedne trgovine.

Otok Žirje, Foto: Laganini.com

Sve u svemu, krećemo u osnivanje Poljoprivredne zadruge Žirje kako bismo spriječili državne institucije u iskorištavanju našeg otoka. U tijeku je registracija i okupljanje članstva i krećemo u obranu interesa otoka! Pa onda ako Nacionalni park ili Lučka kapetanija žele koristiti našu djedovinu neka uslugu plaćaju zadruzi u visini od 30 posto. Tako ćemo vratiti život otoku. Ako nam bude trebao fond za početak, razmišljamo o prodaji jednog od naših 22 otoka. To bi bio najveći – otok Mažirina s pogledom na Split i Primošten. To van je otok velik ka po Pule. Na njemu nitko ne živi, a bogat je smrikom, žirjem i pticama

MLADEN KALE

 

Žirjani pred poslom stoljeća

Ukoliko Mažirina zaista bude prodana, bit će to po cijeni od rekordnih 35 milijuna eura što će ju definitivno učiniti najskupljim hrvatskim otokom, a Poljoprivrednu zadrugu Žirje najbogatijom zadrugom na ovim prostorima.

Hoće li Kale i ostali Žirjani uspjeti u svom naumu, ostaje nam za vidjeti. Ne sumnjamo kako će u tom slučaju to biti vijest koja će privući pažnju nacionalnih i svjetskih medija.

OTOK ŽIRJE OTOK MAŽIRINA MLADEN KALE PRODAJA OTOKA POLJOPRIVREDNA ZADRUGA ŽIRJE
Hrvatska

Nastavite čitati

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

Prilagodi postavke

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.