Na području Istre nema podataka o prisutnosti krpeljnog meningoencefalitisa, no svake se godine dokaže nekolicina slučajeva lajmske bolesti * Do sada je prikupljeno 2.500 krpelja iz cijele Istre * Donosimo savjet kako krpelja ukloniti i kako prepoznati znakove bolesti
Na području Istre nema podataka o prisutnosti krpeljnog meningoencefalitisa, no svake se godine dokaže nekolicina slučajeva lajmske bolesti * Do sada je prikupljeno 2.500 krpelja iz cijele Istre * Donosimo savjet kako krpelja ukloniti i kako prepoznati znakove bolesti
Nakon komaraca krpelji se smatraju najznačajnijim vektorima kojima se različiti patogeni prenose na čovjeka.
Opasni su kao nositelji mnogih zaraznih bolesti jer mogu prenijeti različite mikroorganizme poput virusa, bakterija i protozoa koji utječu na zdravlje životinja i ljudi. Krpelji imaju sposobnost prenijeti širok raspon patogena i lako se šire u nova područja sa svojim domaćinima (pticama selicama, ljudima, psima) pa je vjerojatnost kontakta između ljudi i patogena, njihovih vektora i rezervoara domaćina sve veća.
Intenzivnije atmosferske promjene, deforestacija i urbanizacija pridonose širenju ovih člankonožaca u nova područja čime se pospješuje cirkuliranje patogena između životinja i čovjeka.
Istraživanja na području SAD-a pokazuju kako bolesti prenosive krpeljima čine čak 77 posto svih bolesti koje
se prenose vektorima. Do danas je u svijetu otkriveno nešto više od 900 vrsta krpelja s različitim vektorskim potencijalom.
Područje Hrvatske poznato je po velikoj raznolikosti s obzirom na vrstu tla, klimu i reljef, što je rezultiralo prisutnošću različitih vrsta krpelja u različitim regijama. Dosadašnja istraživanja krpelja na području Istarske županije vrlo su oskudna pa nedostaju podaci o njihovoj rasprostranjenosti i bolestima koje oni prenose.
No to će se uskoro promijeniti jer biologinja Maja Cvek iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije revno prikuplja krpelje iz cijele Istre kako bi doznala koje sve vrste ovdje postoje i koje bolesti mogu prenijeti.
Zavod je, doznajemo, još 2020. godine započeo s vrlo opsežnim projektom "Identifikacija vrsta krpelja na području Istarske županije te dokazivanje prisutnosti patogenih mikroorganizama“. Cilj istraživanja je prikupiti podatke o rasprostranjenosti vrsta krpelja na području Istre te istražiti njihovu ulogu u prijenosu patogena na čovjeka.
- S obzirom da samo određene vrste krpelja imaju sposobnost prijenosa određenog patogena, od velike je važnosti determinirati vrste krpelja prisutne u pojedinim regijama Hrvatske te utvrditi koliki rizik predstavljaju za čovjeka, kućne ljubimce, divlje i domaće životinje. Projekt je vrlo opsežan, zahtjevan i prvi na području Hrvatske u kojem je obuhvat istraživanja područje čitave županije, pojašnjava Cvek.
Njime će se, dodaje, potvrditi prisutnost već ranije prepoznatih vrsta, ali i identificirati do sada neotkrivene vrste na području Istre. Odredit će se uloga različitih vrsta krpelja u prenošenju patogenih bakterija i parazita s divljih i domaćih životinja te kućnih ljubimaca na čovjeka.
- Stanovnici Istre, veterinari, liječnici i lovci prikupljali su krpelje pronađene na ljudima, divljim i domaćim životinjama te kućnim ljubimcima, dok su djelatnici Zavoda prikupljali krpelje s terena.
Projektu su se priključili Lovački savez Istarske županije, Nastavni zavod za hitnu medicinsku pomoć Istarske županije te veterinarske ambulante diljem Istre čiji su uzorci posebno vrijedni s medicinskog stajališta obzirom da su to većinom krvlju nahranjeni krpelji koji su sakupljeni s različitih domaćina, objašnjava nam Cvek.
Dodaje da su u projekt uključeni stručnjaci iz više područja, biolog,veterinar, biotehnolog i sanitarni inženjer.
Do sada je na više od pet stotina lokacija prikupljeno oko 2.500 krpelja s cijelog područja Istre. Po zaprimanju u Zavod, najprije se morfološki određuje vrsta, zatim se smrzavaju na -80 C kako bi se očuvala DNA krpelja i patogena.
- Tako pohranjeni krpelji spremni su za molekularne analize dokazivanja prisutnosti patogena, veli nam biologinja.
Dokazano je, dodaje, kako su krpelji vektori u prijenosu različitih patogena kao što su bakterije rodova Borrelia, Francisella, Erlichia, Anaplasma, Rikettsia, parazite roda Babesia te virusnih hemoragijskih groznica i virusnog krpeljnog meningoencefalitisa.
U najučestalije zoonoze koje se krpeljima prenose na čovjeka ubrajaju se Lyme borelioza, krpeljni meningoencefalitis te tularemija.
- Izradili smo interaktivnu kartu rasprostranjenosti krpelja koja će se i dalje nadopunjavati i započeli smo s molekularnim dokazivanjem patogena, za sada bakterije iz roda Borrelia, a uskoro i iz rodova Francisella, Erlichia, Anaplasma, Rikettsia te parazita roda Babesia i Theileria.
Rezultati detekcije vrsta krpelja i prisutnosti patogenih mikroorganizama konačno će se usporediti s povijesnim podacima o pojavnosti zoonoza, prikupljenih od liječnika. Na temelju karte rasprostranjenosti krpelja i patogena, moguća je izrada procjene rizika od ugriza krpelja i bolesti koje oni prenose za pojedina područja čime će biti moguće prevenirati pojavu zoonoza u ljudi i životinja, pojašnjava naša sugovornica.
Na pitanje koja su konkretno područja u okolici Pule potvrđena do sada kao problematična navodi da će to istraživanja tek pokazati, no kako se zna da zaraženih krpelja ima u Šijanskoj šumi te šumarcima oko Štinjana.
Napominje da su u fauni Hrvatske do sada utvrđene 22 vrste tvrdih krpelja svrstane u pet rodova. U Istri je, do sada, zabilježeno dvanaest vrsta.
- Dok se pojavnost krpeljnog meningoencefalitisa i Lyme borelioze na području Republike Hrvatske sustavno prati od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, tularemija s obzirom na nespecifičnost simptoma često ostane nedijagnosticirana.
Međutim, podaci pokazuju kako je tijekom posljednjeg desetljeća broj slučajeva tularemije diljem svijeta u znatnom porastu. Radi se o smrtonosnoj bolest koju kod ljudi i životinja uzrokuje gram negativna bakterija Francisella tularensis. Ona je izuzetno virulentna te svega deset bakterija može izazvati bolest kod čovjeka. F. tularensis subsp. tularensis ubraja se u biološke agense razine 1 i smatra se potencijalno biološkim oružjem.
Različiti glodavci te dvojezupci opisani su kao mogući rezervoari ove bakterije, a bolest se na čovjeka prenosi na razne načine, uključujući kontakt sa zaraženim životinjama, udisanjem kontaminiranog aerosola, konzumacijom kontaminirane hrane ili vode te vektorima kao što su krpelji i komarci.
- S obzirom da zadnja epidemiološka istraživanja tularemije na području Hrvatske datiraju iz šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, prikupljanje novih podataka je od iznimne važnosti za prevenciju i kontrolu ove bolesti. Budući da za sada ne postoji licencirano cjepivo protiv tularemije, prevencija ove bolesti je vrlo zahtjevna, navodi Cvek.
Na području Istre u posljednjih desetak godina bilo je slučajeva pojavnosti bakterije F. tularensis, no kontaminacija je nastala konzumacijom kontaminirane hrane, a ne krpeljom, naglašava nam.
Krpeljima se na čovjeka prenosi i nekoliko vrsta bakterija koje su uzročnici Rickettsia u Europi, uključujući Mediteransku pjegavu groznicu, zoonozu opasne po život, a endemsku u Sredozemlju. Mogu prenijeti i uzročnika humane granulocitne anaplazmoze, a paraziti roda Babesia dovode do bolesti babezioze ili piroplazmoze, a bolest se na čovjeka može prenijeti ugrizom krpelja roda Ixodes.
- U Hrvatskoj među krpeljima prenosive bolesti najčešća su lajmska borelioza i krpeljni meningoencefalitis kod ljudi, a kod pasa babezioza.
Žarišta KME su najprisutnija u sjevernoj Hrvatskoj, posebno u njenom zapadnom dijelu. U posljednje vrijeme se i u Gorskom kotaru bilježe sporadični slučajevi, osobito u području doline Kupe, koja Gorski kotar dijeli od Slovenije. U šumama primorja za sada krpelji nisu zaraženi virusom KME-a, navodi Cvek.
Na pitanje prijavljuju li se bolesti za koje se sumnja da su prenešene od krpelja Cvek navodi kako se, na temelju Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, u Hrvatskoj obvezno prijavljuju lajmska borelioza, krpeljni meningoencefalitis (KME), mediteranska pjegava groznica i erlihioza kao najčešće bolesti koje oni prenose, no kako je moguće da sve nisu prepoznate i da se nekada simptomi ne povežu s krpeljom.
Prema podacima prikupljenim od strane liječnika opće prakse na području Istre nema podataka o prisutnosti krpeljnog meningoencefalitisa, no svake se godine dokaže nekolicina slučajeva lajmske bolesti. No kako dodaje, Lajmska bolest otkrivena je tek prije četrdesetak godina, zbog čega je mnogi liječnici nisu znali na vrijeme prepoznati.
- Danas se liječnici sve češće susreću s krpeljima i bolestima koje prenose pa vjerujem da dobro odrađuju svoj posao. Unatoč tome, svim liječnicima opće prakse u Istri te svim ispostavama Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije, lovcima i veterinarskim stanicama dostavljeni su edukativni
materijali na navedenu temu.
Prema predviđanjima svjetskih stručnjaka, zbog sve većeg antropogenog pritiska i klimatskih promjena krpelji će se širiti u nova područja, pa vjerujem da će stručnjaci iz različitih domena morati biti upoznati s prijetnjama koje krpelji predstavljaju, zaključuje naša sugovornica.
Na mjestu ugriza krpelja moguća je pojava manjeg crvenila i oteklina koja traje nekoliko dana uz blaže izražen svrbež. Ova promjena nije posljedica infekcije, već iritativnog djelovanja stranih tvari koje se ugrizom krpelja unesu u kožu.
Tek manji broj ugriza krpelja rezultira i prijenosom nekih mikroorganizama (ako je krpelj bio zaražen), što u konačnici može rezultirati i zarazom te pojavom simptoma bolesti, najčešće tek 1-2 tjedna nakon ugriza krpelja. Stoga nije potrebno nakon svakog kontakta s krpeljom zatražiti liječničku pomoć - dovoljno je samo ukloniti krpelja s kože, napominje Cvek.
Međutim, ukoliko se nakon nekoliko dana od ugriza krpelja pojave simptomi bolesti - poput vrućice, bolova u mišićima i zglobovima, opće slabosti (slično gripi), ili glavobolja, mučnina, povraćanje te pojava kožnih promjena (različitih oblika osipa), potrebno je posavjetovati se s nadležnim liječnikom kako bi se pravovremeno utvrdilo o kojoj se bolesti radi te provelo adekvatno liječenje.
Osobnim mjerama zaštite od krpelja lako se može prevenirati njihov ugriz. Pri boravku u područjima zaraženim krpeljima preporuča se hodati obilježenim i očišćenim putovima, a potrebno je izbjegavati žbunje, sjenovita mjesta i vlažna staništa. Važno je izbjegavati ležati na tlu i ne odlagati odjeću na grmlje ili travu. Preporuča se odjenuti odjeću dugih rukava i dugih nogavica kako bi bio zaštićen veći dio tijela. Obuća treba biti zatvorena, imati čarape, a nogavice umetnuti u čarape ili cipele, čizme. Dobro je glavu i kosu zaštititi kapom ili maramom.
Bolje je izbjegavati odjeću tamnih boja, jer se na njoj teže uočava krpelj. Slobodne površine kože premazati repelentnim sredstvom.
Po povratku iz prirode potrebno je pregledati imate li na koži ili odjeći krpelja, presvući se, a prilikom tuširanja pažljivo pregledati cijelo tijelo, posebno dijelove tijela s nježnom kožom; iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, pupak, područje iza koljena.
Obzirom da su djeca niža, potrebno im je osobito pažljivo pregledati glavu i kosu. Kosu treba dobro iščetkati, a odjeću dobro protresti i eventualno oprati.
Ako se uoči krpelj, potrebno ga je čim prije odstraniti. Potrebna su mu oko 24 sata da pronađe pogodno mjesto za ubod – vlažna mjesta na koži i površinske kapilare te se tek tada počinje hraniti.
Prilikom uboda, krpelj u kožu ubacuje antikoagulante, analgetike, druge tvari te patogene (ako ih nosi u sebi).
Krpelja treba uhvatiti pincetom za glavu, tik uz kožu domaćina, lagano povlačiti u okomitom smjeru u odnosu na kožu bez rotiranja i polako izvlačiti.
Ako u koži ostane rilce, potrebno ga je sterilnom iglom iščeprkati iz kože. Prilikom vađenja krpelja nije preporučljivo premazivanje raznim kremama, uljem, alkoholom i slično, a nit ga treba gnječiti jer se tim postupcima uzrokuje grčenje žlijezda slinovnica i pojačano izlučivanje veće količine uzročnika bolesti u ljudsko tijelo.
Nakon odstranjivanja krpelja, mjesto uboda je potrebno dezinficirati antiseptikom.
Njegova otpornost, agresivnost, veliki reprodukcijski potencijal i tolerancija na širok raspon uvjeta čine ga jednom od najagresivnijih invazivnih vrsta u Mediteranu * Rješenje ipak postoji
Na pitanje je li točno da mu je istekla osobna iskaznica i da nema prebivalište na području Grada Umaga, Galović kaže da to nije točno, i da mu iskaznica ističe 10. veljače 2025. godine. Naveo je da mu je na osobnoj iskaznici navedena adresa Školska 5 na području Umaga, no da je u međuvremenu preselio na drugu adresu gdje i sada živi, ali također na području grada Umaga
Danas Jakovčić govori to što govori, no prije više do 20 godina izjavio je ovo: "Točno je da sam podrum, septičku jamu i vodospremu u Svetom Jurju gradio bespravno" * Što je tih godina izjavio konzervator Ivan Matejčić, kada su u Jakovčićevo selo stigle grede iz porečke Biskupije u sklopu Eufrazijane
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
