Selo Barboj na sjeveru Istre prvog će vikenda u srpnju ugostiti najveće zaljubljenike u upoznavanje svijeta usporenim korakom.
Goran Blažević, istarski pustolov i putopisac, koji u nogama ima preko 6.000 prijeđenih kilometara i prepješačene cijele kontinente, odlučio je organizirati Festival usporenog putovanja i na njemu okupiti najveće pustolove Hrvatske - "usporene" putnike koji, baš kao i on, svijetom kroče pješačeći, vozeći bicikl, penjući se do cilja četvoronoške ili se krećući u invalidskim kolicima.
Okosnica Festivala koji će se održati u barbojskom kampu Pachamama Oasis, smještenom šest kilometara od Umaga, bit će izuzetno zanimljiva predavanja, no njegov cilj neće biti samo promocija outdoor iskustava, kaže nam organizator i inicijator Goran Blažević. Važan segment događaja bit će popularizacija održivih načina putovanja i slanje jasne poruke o povratku prirodi, čežnji za promjenom i življenju u trenutku, objašnjava.
Kamp Pachamama Oasis
Blažević, koji je u usporenom putovanju pronašao svoj životni poziv, s "kolegama" s kojima ovu strast i poziv dijeli, želi prenijeti iskustva osobama koje tek planiraju postati usporeni putnici, ali i onima koji jednostavno žele čuti najzanimljivije priče hrvatskih pustolova. Kamp jer stoga prilagođen za trodnevni boravak u šatorima za one koji žele ispratiti sva planirana događanja.
- Ideja je da se pored vatre, na samo dva i pol kilometra od mora, organizira trodnevno druženje s ljudima koji dijele strast prema usporenom putovanju, kaže nam Blažević. Program će se sastojati od putopisnih predavanja, radionica, raznih hodačkih izleta i koncerata. U malom kampu će se moći prespavati za simboličnu cijenu, a za sve one koji dolaze pješice ili biciklom, smještaj i hrana će biti besplatni. Nakon jutarnje šetnje, dan se provodi na plaži, a navečer uz svjetlo krijesa slušaju predavanja i koncerti, dodaje organizator.
Karavana Gorana Blaževića na putu preko arabijskog poluotoka
Sve veće zanimanje ljudi za usporeno putovanje u današnje vrijeme brzih prijevoznih sredstava i lakog stizanja do cilja možda je iznenađujuće, ali nije neobično, smatra Blažević.
- Pojavljuje se sve više pokreta koji pozivaju na potrebu za usporavanjem i povratkom sebi. Mislim da to govori da je u jednom trenutku naše povijesti nešto krenulo u krivom smjeru, kaže nam Goran, koji uporište u ovome nalazi u činjenici da je još do prije stotinu godina stizanje do nekog grada nakon dugotrajnog pješačenja ili jahanja predstavljalo cilj putovanja, dok danas ludi imaju potrebu uživati u samom procesu spajanja dviju točaka na zemljopisnoj karti.
Foto: Rene Lisac Facebook
Tko će sve predstaviti svoje "usporene" podvige?
Goran Blažević pješke je prešao Istarski planinarski put, hodočasničku rutu Camino de Santiago i izbjegličku rutu od Jordana do Umaga, a obišao je i japanski otok Shikoku spavajući u 88 budističkih samostana, raspoređenih na 1100 km staze te pješke stigao od Umaga do Rima, noćeći po crkvama. Ujedno je jedan od prvih stranaca koji su na leđima deve prešli 650 kilometara Arabijske pustinje, dok je Saharu prešao vozeći bicikl. O svojim je putešestvijama objavio knjige Svilim i Karavana i redovno drži putopisna predavanja i promovira usporeno putovanje po hrvatskim gradovima.
"U prosjeku 700 kilometara patim i onda shvatim da sada mogu početi hodati", kaže Goran koji je, nakon dugogodišnje nedoumice je li za dugotrajno pješačenje važnija fizička spremnost ili um, zaključio da je najvažnije - srce.
Goran Blažević
Slaven Škrobot putopisac je i borac za prava osoba s invaliditetom i svijetom putuje "bez koraka".
Slaven je stopostotni invalid koji je u kolicima prešao više kilometara nego što se i jedan prosječni putnik usudi sanjati. Obišao je Tanzaniju i Maroko, Australiju, Sinaj i Šri Lanku, a u Jordanu se, uz pomoć šest prijatelja, dva beduina i jednog magarca, kao prva nepokretna osoba popeo se na brdo Ad Deir, u koje je uklesan hram u drevnom gradu Petra.
Nakon što je uz pomoć "crowfundinga" skupio dovoljno novca za prilagođeni bicikl koji mu je sada glavno prijevozno sredstvo na putovanjima, i sam je organizirao humanitarnu vožnju „1.000 kilometara u invalidskim kolicima za osmijehe na licima” od Savudrije do Prevlake, koja se spontano produžila na šestomjesečno putovanje do Turske. Zahvaljujući ovom podvigu, prilagođene bicikle dobile su još četiri osobe.
Slaven Škrobot (Foto: Facebook)
Ante Tonči Fabris, zagrebački Korčulanin, već je deset godina poznat na društvenim mrežama kao autor projekta "Outdoors Croatia", koji prikazuje najljepše dijelove Hrvatske i popularizira sport u prirodi. Fabris se bavi trail trčanjem, penjanjem, alpinizmom, MTB-om, kajakom, a popularnosti njegovih putovanja doprinosi i vjerna pratiteljica, ženka sibirskog haskija Mishka.
Ante Tonči Fabris i Mishka (foto: Facebook "Outdoors Croatia")
Rene Lisac predstavnik je ljubitelja vertikalnog usporenog hodanja. Lisac je alpinist, izvanredni profesor na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu i voditelj nekoliko alpinističkih škola.
Ovaj zaljubljenik ekstremne sportove i prirodu, poznat je po uspješnom svladavanju vrlo nepristupačnih planinskih vrhova i stijena, a 2014. godine u Kirgistanu se uspio spasiti iz izuzetno opasne lavine, nastale odlamanjem ledenjaka. Bavi se i strmim te turno skijanjem, jogom, pisanjem i fotografijom.
Rene Lisac (foto: Facebook)
Davor Rostuhar, fotograf je i putopisac čije ime je već uveliko poznato izvan granica Hrvatske. Autor je najvećeg fotografskog projekta u državi "Hrvatska iz zraka", čije je stvaranje, u suradnji s National Geographicom, trajalo čak sedam godina.
Osim toga, autor je filma i knjige "Ljubav oko svijeta", rezultata njegovog jednogodišnjeg putovanja "oko globusa" sa suprugom Anđelom. Većini javnosti Rostuhar je postao poznat kada 2018. godine, kao 26. osoba u povijesti, potpuno samostalno prehodao put od obale Antarktike do Južnog pola. Knjiga „Polarni san“, koja prati tri godine priprema za ovaj podvig i sam put do Južnog pola, 2018. godine bila je najprodavanija knjiga u Hrvatskoj, a 176 održanih motivacijskih predavanja uživo pohodilo je preko 50.000 slušatelja.
Davor Rostuhar (foto: Facebook)
Festivalski program počet će 30. lipnja paljenjem vatre koja će biti simbol druženja. U duhu osnovne ideje, organizatori će se potruditi što manje koristiti tehnologiju, pa će tako i predavače i publiku osvjetljavati samo vatra.
Zbog idealne pozicije ovdje će se, uz otvaranje festivala, otvoriti i prvi kutak za bicikliste i hodače, a radit će čitavu godinu i nuditi okrjepu umornim putnicima na ulazu u Hrvatsku.
Kontaktirati organizatora festivala možete putem služene Facebook stranice Festivala.
