Život

projekt “Očuvanje plemenite periske"

U Jadranu preživjelo svega nekoliko odraslih jedinki plemenite periske

Na sastanku su predstavljeni dokazi da se u južnom dijelu Jadrana sve češće pronalazi druga vrsta periske, Pinna rudis, ali i da je u kolektorima za periske pronađeno mnogo vrsta morskih organizama od kojih su neke invazivne, a pronađena je i nova vrsta bakterije


 
1 min
Borka Petrović

Na sastanku su predstavljeni dokazi da se u južnom dijelu Jadrana sve češće pronalazi druga vrsta periske, Pinna rudis, ali i da je u kolektorima za periske pronađeno mnogo vrsta morskih organizama od kojih su neke invazivne, a pronađena je i nova vrsta bakterije

Djelatnici Aquariuma Pula sudjelovali su na godišnjem nacionalnom sastanku partnera s projekta “Očuvanje plemenite periske (Pinna nobilis) u Jadranskom moru”, koji se održao u Zadru.

Tamo su se sastali uživo s predstavnicima ministarstva, Nacionalnog Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, nacionalnih parkova, javnih ustanova, sveučilišta, instituta i udruga s ciljem očuvanja periske.

Na sastanku je ustanovljeno da u Jadranu živi svega nekoliko, oko šest, odraslih jedinki plemenite periske te da u kontroliranim uvjetima u pulskom Aquariumu živi jedna odrasla periska (24 i pol mjeseca) koja predstavlja i najduže živućeg školjkaša u karanteni.

Jedinka je bila zaražena, no danas je najvjerojatnije izliječena od parazitske infekcije. Uz nju, u karanteni Aquariuma Pula obitava još 18 juvenilnih periski koje zasad dobro napreduju.

Na sastanku su predstavljeni dokazi da se u južnom dijelu Jadrana sve češće pronalazi druga vrsta periske, Pinna rudis.

U pronađenim kolektorima za periske pronađeno je mnogo vrsta od kojih su neke invazivne: mješčićnica (Styela plicata) i školjkaš (Pinctada radiata), a znanstvena analiza nekih vrsta trpova pronađenih na kolektorima otkrila je novu vrstu bakterije, za koju je predložen naziv Mycobacterium pinnae adriaticum.

Cilj ovog projekta je senzibilizirati javnost koja se u njega direkno uključuje dojavama otkrivenih lokacija s periskama, ali i logističkom pomoći na terenu.


FOTO: Aquarium Pula

Nastavite čitati

Sanja Radolović: Korištenje EU fondova u Hrvatskoj trebalo je ublažiti siromaštvo i nejednaki regionalni razvoj. U tome se nije uspjelo

Primjerice za izgradnju ili rekonstrukciju vrtića planirana je isplata korisnicima od 30 milijuna eura, a isplaćeno je svega 7,5 milijuna eura. Za dogradnju škola i prelazak na jednosmjensku nastavu smanjeno je za 60 milijuna eura. Za investicije u zelenu tranziciju domaćoj prerađivačkoj industriji bilo je namijenjeno 252 milijuna eura, a neiskorišteno je ostalo čak 145 milijuna eura

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.