U SAD-u smatran njemačkim kemijskim oružjem. Aspirinom se u Istri liječila španjolska gripa. Pulska povjesničarka: "Neki su Istrani stradali od predoziranja"

Na rubu prekjučerašnje agencijske vijesti da je u Argentini zbog topljenja leda na vulkanu Tupungato visokom više od 6500 metara pronađen ruksak alpinista  Guillerma Vieire, poginulog prije 40 godina, navedeno je i to da je u ruksaku, uz jaknu, vreću za spavanje, bocu za vodu, tablete vitamina C, noževe i dva koluta filma Super 8, pronađen i - aspirin.

Na današnji dan 1899. godine aspirin je u Berlinu registriran kao zaštićeno ime, a godinu dana kasnije već je patentiran u SAD-u. Nakon kraće prodaje u formi praška,  Bayer je lansirao analgetik u obliku klasične tablete, čime je postao jedan od prvih lijekova koji se prodaju u tom obliku doziranja.

Patentiranju je prethodilo prvo sintetiziranje 1897. godine u Bayerovom laboratoriju u njemačkom Wuppertalu., što je uspjelo mladom znanstveniku dr. Felixu Hoffmannu koji je sintetizirao acetilsalicilatnu kiselinu, djelatnu tvar aspirina, do danas najčešće korištenog sredstva protiv boli, zbog čega je uvršten i u Guinnessovu knjigu rekorda.

Aspirin se smatra jednim od najvažnijih lijekova 20. stoljeća. Premda se gotovo automatski vezuje uz glavobolju, njegova je primjena puno šira pa se njime, među ostalim, snižava temperatura kod prehlade i gripe.

Na temu, pak, Španjolske gripe 1918. i 1919. u Puli doktorirala je pulska povjesničarka doc. dr. sc. Iva Milovan Delić, docentica s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, koja među ostalim izvodi i nastavu iz kolegija "Povijest bolesti u Europi u 19. i 20. stoljeću".

- Aspirin je kao lijek protiv španjolske gripe djelovao svugdje, pa i kod nas. No neki su se lijekovi poput kinina (koji se koristio protiv malarije) pokazali štetnim, no očajni ljudi pokušavali su tada sve. Austro-ugarska vlada tada je javno poručivala da aspirina ima dovoljno u ljekarnama diljem Istre i ljudi su ga kupovali u slobodnoj prodaji, kaže Iva Milovan Delić.

- Aspirin je, kao i danas, pomagao u snižavanju temperature, no tada se nije znala prava doza, pa je bilo slučajeva predoziranja, stradavanja želuca, pa čak i smrtnih slučajeva, dodaje ona.  

Zbog 'španjolke' je nakon Prvog svjetskog rata umrlo u svijetu između 50 i 100 milijuna, nepunih 3 posto tadašnjeg svjetskog stanovništva koje je tada brojalo milijardu i 800 milijuna stanovnika. Oboljela je čak trećina svjetskog stanovništva.

Žejavićeva studija iz 1993. govori o osam tisuća umrlih od španjolske gripe u hrvatskom dijelu Istre. No ono što je provjereno, ova je pandemija ubila najmanje 193 Puljana.

U Puli se gripa pojavila krajem kolovoza 1918. i trajala do konca ožujka 1919., a najviše je smrtnih žrtava uzela u listopadu kada je bio njen vrhunac, te u studenome 1918. godine. 

Osvijetlivši sedmodnevnu vlast Narodnih vijeća početkom studenog 1918., Iva Milovan Delić kaže da za one koji su stigli do pulske bolnice nije sa sigurnošću poznato koje su lijekove mogli dobiti kod bolničkog tretmana španjolske gripe.

- Jedini lijek za koji se može pretpostaviti da je mogao djelovati kao pomoć kod obrane organizma od bolesti bio je Bayerov aspirin, kaže ona. 

Upotreba aspirina se kao mjera protiv španjolske gripe već u drugoj polovici rujna 1918. stanovnicima Puljštine savjetuje u lokalnim novinama Hrvatski list, u članku o preporučenim lijekovima protiv 'španjolske groznice', gdje se, uz aspirin, spominje i karbolna kiselina (živina sol), ne znajući da je vrlo opasna. 

Ujedno, dodaje, tršćanski list L’Osservatore Triestino 22. listopada u članku "Borba protiv španjolske gripe" piše da je provincijski sanitarni referent dužan dobaviti veću količinu aspirina za distribuciju u razne istarske ljekarne, pa nemamo razloga pretpostaviti da se ova naredba nije poštivala i na području Pule i njenih sedam ljekarni, a aspirin distribuirao i u bolnici.