SEDAM VELIČANSTVENIH serija koje smo imali priliku pogledati u obilju ponude zadnjih godinu dana

Doba je hiperprodukcije i ono je u svom eksponencijalnom porastu; obasuti smo audiovizualnim uradcima svih rodova, od svukud. No to se nažalost, nije očitovalo kroz kvalitetu ili porast standarda, osim možda nekih djelomično. Konzumacija što većeg broja sadržaja neovisno o njihovoj kvaliteti kao da nadigrava parametar kvalitete a čini se i da zamjenjuje klasične kanone filmske kulture, mijenjajući značaj filmskog prostora.

Serije postaju primarni 'medij' sedme umjetnosti, nešto kao prototip dramaturškog razlaganja ovog doba, što se odražava i na status klasičnog cjelovečernjeg filma. Pitanje je može li se igrani film još uvijek nazvati kraljevskom formom sedme umjetnosti, i ako da, kakav je to film i za koga je. O tome ćemo se pozabaviti u tekstu o najboljim filmovima ove godine, kojeg priređujemo za novogodišnji poklon.

U obilju odgledanog u ovoj godini, što je još uvijek zrnce naspram svega ponuđenog, za kućni Božić pod dekicom, priredili smo listu najboljih serija. Broj sedam pri odabiru onih vrijednih svrstavanja među najbolje, dogodio se neplanirano, tako je ispalo, pa se nekako učinio odličnom sredinom odabira. Kao malo objašnjenje izbora koji slijedi: u obzir nisu dolazile druge (ili daljnje) sezone serija koje su izašle prije 2023. godine, već samo one serije koje se po prvi puta pojavljuju na našim ekranima u ovoj godini, ili su im više od polovica epizoda izašle u 2023.godini, tako da smo ih u cijelosti mogli pogledati tek ove godine.

 1. BEEF (Netflix)

Najbolja iz gotovo svih kategorija, Netflixova serija Zavada, nekonvencionalna je moderna tragikomedija koja na dinamičan način prati odluke i ponašanje dvoje četrdesetogodišnjaka Azijskog podrijetla, različitih društvenih staleža, odgoja i kulturnog nasljeđa, rođenih u osamdesetima čiji se životi igrom slučaja i daljnjim emotivnim ispucavanjima, snažno isprepletu. O seriji smo više pisali ovdje.

Psihološka snaga serije pretežito počiva na našem shvaćanju da su protagonisti zapravo bijesni što su živi. Zaplet se temelji oko života dvoje četrdesetogodišnjaka te svime što srednje godine nose, novcem, statusom i mentalnim zdravljem u okviru svakodnevice.

Beef

Raznolika glazba je izvrsna, dijaloški je serija pedantno raspisana, emotivnost prodire duboko a i izvrsno je odglumljena, bez pretjerivanja i s odličnom izvedbenom pratnjom razgovora. Karakterni prototipovi i njihove reakcije izvrsno su uvezani u cjelinu radnje balansirajući impulse koji pokreću obrte. Serija je i smiješna i tužna, apsurdna i iskrena, surova i patetična u najboljem mogućem omjeru, a gledanje potiče na propitivanje i samopropitkivanje.

2.SILO (Apple+)

Samoodrživi podzemni sustav i u njemu zatvoren kolektiv od desetak tisuća ljudi koji su bližoj prošlosti dospjeli u njega, čekajući dok se planet oporavi od toksičnog događaja zbog kojeg je postao nenastanjiv, jest tema distopijske SF serije Silos.

Fantastično sklopljena priča uz kritiku klasnom sustavu i totalitarističkim režimima komentira brisanje i ponovno pisanje povijesti, tematizira prednosti i nedostatke poznavanja istine, život u poricanju te život u svrhu poricanja i njihovo međusobno gotovo natjecanje, a o njoj smo više pisali ovdje.

Odlično je postavljenih karaktera - prototipova modernog društva diljem svijeta, uz izvrsnu glumačku izvedbu. Odgađanje mnogih pretpostavki iznimno je dobro tempirano kroz brze i spore obrate, koji se odvijaju paralelno. Zahtjevna i vrlo bogata scenografija u snažnoj je dramaturškoj službi, a estetski je na potezu od modernog brončanog doba do steam punka.

Druga sezona serije upravo se snima.

3. POKER FACE (Sky Showtime)

Samoprozvana detektivka Charlie Cale (izvrsna Natasha Lyonne) u prvoj epizodi živi u kamp kućici te razotkrije ubojstvo svoje kolegice u kockarnici, dok kasnije u svakom slijedećem nastavku bježi Amerikom u svojoj plavoj Plymouth Barracudi.

Obrnuta detektivska priča ili howcatchem jest narativna struktura serije Pokeraško lice, čija svaka od deset epizoda počinje ubojstvom u prologu. Kasnije se klupko zločina odmotava, te upoznajemo identitet počinitelja i njegov odnos sa žrtvom, dok gledatelji čitavo vrijeme znaju tko je ubojica. Iscrpnije o seriji napisali smo ovdje.

Elementi ceste i lutanja izvrsno opisuju Charijin nestalni duh te čine odličan narativni rukavac za pregršt svekolikih čudaka, pozera i frikova koje putem susreće. Štih Amerike s ceste, tzv. dinera, kamiondžija, autopraonica, roštiljarnica, zabačenih klubova i zaseoka, nekih polu zaboravljenih mjesta, seriji daje izvrsnu atmosferu, kojoj se odlično priklanja kvalitetan izbor epizodnih glumaca. Izvrsno osmišljena, pomno napisana i u slici genijalno postavljena priča kojom upoznajemo mnoštvo životnih stavova.

4.THE DAYS (Netflix)

Sporo protičuća agonija mraka i tišine pored nekoliko nuklearnih reaktora, tema je japanske serije Dani poslije katastrofe nastale prema tri izvora. Govori o katastrofi u nuklearnoj elektrani Fukushima Daiichi, nakon potresa, a kasnije i tsunamija u ožujku 2011. godine, o kojoj smo više pisali ovdje.

Radnja obiluje mnoštvom tehnički zanimljivih detalja, kao i opasnostima koje si teško možemo i zamisliti da su se u stvarnosti događale ljudima u nedavnoj prošlosti. Odnose među radnicima, zapravo herojima, koji su vodili i održavali nuklearku, kroz suptilne prikaze poznate japanske tradicije i kulture odanosti poslu, profesionalnoj poziciji i kompaniji, kao i ostale zastrašujuće pojedinosti kroz koje su djelatnici nuklearke prolazili izvrsno su dramaturški raspisani, odlično režijski tempirani i dobro odigrani.

Izvrsno raspoređenog filmskog vremena, koje katkad protiče i sporije od realnog vremena što je izrazito rijetko u vremenskom kontinuitetu filmskog uratka, a zapravo je teško i zamislivo, prikazana je stravična stvarnost jednog posve običnog radnog dana, koji se pretvorio u tjedan vječnosti.

5. 1923 (Sky Showtime)

Radnja prve sezona serije smještena je otprilike 40 godina nakon što su Duttonovi položili pravo na svoj ranč, što je čini jednim od prednastavaka kultnog Yellowstonea. Glavne uloge igraju Harrison Ford kao Jacob, pater familias Duttonovih te oskarovka Helen Mirren kao njegova supruga Cara, a o seriji smo više pisali ovdje.

Plodonosni pisac Taylor Sheridan obično raspisuje vrlo razvijenu radnju kroz više narativnih niti. Obitelj Dutton snalazi se upravljajući rančem između suše i smanjene potražnje za poljoprivrednim proizvodima, pandemije ljudi i stoke, te politikama o vlasništvu nad zemljištem uz porast prohibicije u Montani u kojoj je Velika depresija započela znatno ranije nego u ostatku zemlje. Otimanje zemlje, batinanje do smrti, porobljavanje i ubijanje autohtonog stanovništva američkog kontinenta - američkih Indijanaca, s opisom da je to educiranje pogana i divljaka dio su ovog sporo gorućeg, izvrsno tempiranog periodnog epa o ljudima i zemlji, pravima i pravdi, životu i moralu. Za romantike, najvažnija narativna grana je život nećaka Duttonovih, Spencera (Brandon Sklenar), tek puštenog iz Prvog svjetskog rata i njegove pustolovine u Africi te hoće li on primiti informaciju da je ranč njegove obitelji u opasnosti.

Serija je raskošnih produkcijskih razmjera, izvrsno je snimljena, uz prekrasno scenografsko i kostimografsko uređenje. Pregrštom povijesnih detalja objašnjava pozadinski značaj epohalnih promjena u kontekstu pojedinca, kao i u širem društvenom i svjetskom dosegu.

6. ZNAM KAKO DIŠEŠ (HBO Max)

Snažna obiteljska drama s krimi CSI pozadinskom pričom, nadahnuta je socijalnim realizmom pa tako i socijalno - političkom situacijom današnjeg Sarajeva, k tome i Federacije Bosne i Hercegovine. Na sitne detalje iz obiteljskog života, ali i kroz širu sliku reflektiraju se korupcija, nepotizam, čast i najvažniji društveni fenomen ovih prostora - proces pretvorbe te u tom kontekstu sukob novog i starog, tradicije i modernizacije.

Izvrsna je glumačka postava poput Jasne Đuričić, Lazara Dragojevića, Ermina Brava, Borisa Isakovića, Izudina Bajrovića, Borisa Lera i Jelene Kordić Kuret te je odlična naturalistična kamera i izvrsna montaža uz britko komponirane dijaloge, živi jezik sredine i scenografsko-kostimsku životnost. Gusto istkana fabula upire prstom u crvotočine modernog društva objašnjavajući neke od razloga nastanka problema i tematizirajući posljedice kroz dinamiku razvoda tužiteljice Nevene (Đuričić).

Kriminalistički dio tj. poslovna strana glavne junakinje - njezini slučajevi, nisu razjašnjeni u potpunosti već dobijamo osjećaj da se samo redaju. Taj narativni element zauzima pozamašno vrijeme u slici te tako postaje paralelni dramski kolosijek. Ipak, kako se privodi kraju obiteljski dio narativa, razvidno je da je poslovnom dijelu protagonistice svrha pozadinska - objašnjavanje i prikaz društvene situacije, kojim se razjašnjava i ponašanje njezinog sina Dina (Dragojević). Dramski obrati su vrlo brzi, serija je iznimno dinamična no bez većih ritmičkih raskoraka, unatoč navedenim dramaturškim procjepima.

Dvije epizode premijerno su prikazane na ovogodišnjoj Venecijanskoj Mostri, a svih je šest nastavaka dostupno na HBO Maxu s početka prosinca. Budući da o seriji dosad nismo objavili recenziju, iskoristit ćemo priliku i dati joj ocjenu - 4/5.

Režijskim rješenjima koja spajaju konzervativniji, klasični pristup i suvremenije metode kadriranja i raskadriravanja s odlično postignutom žustrinom dramskog pripovijedanja, jedna je od boljih dramskih serija nastalih u produkciji s bivše Jugoslavije, koja nije zabrazdila u patetiku ili banalnost tematizirajući sudbine i habitus muljevitog Balkana. Kreatori serije su Jasmila Žbanić i Damir Ibrahimović.

 7. LA VITA BUGIARDA DEGLI ADULTI / LAŽLJIVI ŽIVOT ODRASLIH (Netflix)

Još jedan među literarnim pogodcima pod pseudonimom Ferrante, istoimeni roman o odrastanju tinejdžerke Giovanne u Napulju devedesetih godina prošlog stoljeća, ekraniziran je u seriju od šest nastavaka, o kojoj smo više pisali ovdje.

Giovanna (Giordana Marengo) se sve više osjeća neshvaćenom i nevoljenom od svojih roditelja, no pravi problem počinje kad upozna svoju tetu, s kojom njezin otac godinama ne kontaktira. To je tatina sestra Vittoria (Valeria Golino), prilično drugačijih životnih navika, koja živi u dijelu Napulja za kojeg Giovanna nije znala ni da postoji. U seriji imamo priliku čuti mnogo izvrsne napuljske, talijanske i svjetske glazbe koja na momente preuzima primarnu funkciju dramskog pripovijedanja, poput kultne Fischia li vento ili Almamegrettinih stvari koje čujemo u gotovo svakoj epizodi.

Od klasnih napetosti, kao i podlijeganja ideologijama u svrhu održavanja statusa, dobro postignuta atmosfera odraslih koji žude pokazati koliko vrijede i kako su uspjeli, kao da se može rezati nožem. Među mladima također je prisutna klasna nejednakost i uspoređivanje na materijalnoj, ali i intelektualnoj razini, te diskurs vjere i različiti pristupi religioznosti. Sve je to izvrsno prikazano kroz šest nastavaka u kojima vidimo obje strane živopisnog Napulja, i onu uštogljenu, salonski-ljevičarsku i onu glasnu i vibrirajuću, s ulica.