Ako vas zanima što se događa s čitateljskim/čitateljevim mozgom u digitalnome svijetu, potražite autoricu Maryanne Wolf
Ako vas zanima što se događa s čitateljskim/čitateljevim mozgom u digitalnome svijetu, potražite autoricu Maryanne Wolf
Nakon što je svojih deset preporuka dala predstojnica Odsjeka za kroatistiku na pulskom sveučilištu doc. dr. sc. Dubravka Dulibić-Paljar, a zatim i filologinja Samanta Milotić Bančić, u novopokrenutom projektu/rubrici "Što čitam" Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Puli i Gradske knjižnice i čitaonice Pula knjige stručne literature i beletristike preporučuje jezikoslovka prof. dr. sc. Blaženka Martinović, redovita profesorica, voditeljica Katedre za hrvatski jezik "Ivan Zoričić" na pulskom sveučilištu.
Bavi se akcentologijom, sociofonetskim istraživanjima, akademskim diskursom i rodnom lingvistikom. Planinari i fotografira.
- Od stručne literature i publicistike izdvajam autorice Deborah Cameron, Mislavu Bertoša i Tatjanu Pišković i njihove radove iz rodne lingvistike, a za usko kroatističke teme preporučujem knjige suvremenih autora i autorica poput Mihaele Matešić, Lade Badurina, Krešimira Mićanovića, Ivana Markovića i Mate Kapovića, i to svima onima koje zanima suvremen i nov pogled na standardizaciju hrvatskoga jezika. Riječ je o izdanjima koja otvaraju nove teme i poglede u kroatistici. Koga zanima kognitivna znanost i kognitivna lingvistika, tj. što nam jezik može reći i otkriti o ljudskome mozgu i umu, kod nas se time bavi, na zanimljiv način kroz metafore, Kristina Štrkalj Despot, a od brojnih stranih autora izdvojila bih Raya Jackendoffa čiju nam je knjigu Praktični vodič kroz mišljenje i značenje prijevodom približila jezikoslovka Anita Peti-Stantić. A ako vas zanima što se događa s čitateljskim/čitateljevim mozgom u digitalnome svijetu, potražite autoricu Maryanne Wolf. Od popularne znanosti izdvajam i Lucy Cooke, britansku zoologinju, koja kroz prizmu životinjskoga svijeta pojašnjava rodne uloge, što je posebice zanimljivo i za feminističku lingvistiku koja problematizira biologizam i (pseudo)dokaze, preporučuje Martinović
- Od književnih djela preporučujem nobelovke Annie Ernaux i Han Kang i djela koja ponovno problematiziraju rodne uloge i stilove života. Od domaćih autorica izdvajam Olju Savičević Ivančević koja u 'Pismima čitateljici' u fokus stavlja ženski identitet i iskustvo kroz dnevničke zapise. Novakov 'Slučaj vlastite pogibelji' izdvajam prije svega jer je to prvi krimić u kojemu je glavna junakinja, neočekivano, profesorica hrvatskoga jezika. Slovenska autorica Bronja Žakelj u romanu 'Bijelo se pere na devedeset', ponovno u izvrsnom prijevodu jezikoslovke Anite Peti Stantić, donosi dirljivu priču suočavanja s bolešću majke, gdje iznova odnos žena u obitelji dolazi u prvi plan, a ovdje začinjen i autobiografskim detaljima odrastanja u 70-im i 80-im godinama prošloga stoljeća.
- Na koncu skrenula bih pozornost i na knjigu 'Beskraj u trsci' Irene Vallejo, španjolske filologinje, koja donosi istraživanje „o nastanku najvažnijeg oruđa slobode koji je ljudski rod stvorio” - knjige. Naime, svi pamte ispričane i pročitane priče, topli glas u sjeni noćnih svjetiljki pored uzglavlja. Djela su to koja se neizravno tiču identiteta (podrijetla i odrastanja) i rodnih tema pa je ovdje riječ o tome da ono što danas čitam u slobodno vrijeme prožima i ono čime se i profesionalno bavim, zaključuje svoje preporuke Blaženka Martinović.
Rubrika "Što čitaš?" pokrenuta je prošlog mjeseca, kada se simbolično obilježio Mjesec hrvatskoga jezika. Međunarodni dan materinskoga jezika 21. veljače uzet je kao početak Mjeseca hrvatskoga jezika, a završetak je 17. ožujka, na dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika iz 1967. godine.
„U odluci nas je vodilo pitanje: Što je bolje za Pulu? Mislim da je zbog posljednje četiri godine odgovor poprilično jednostavan i zato naša podrška ide Peđi Grbinu“, rekao je Boljunčić
Rektorovu su nagradu dobili:Loris Koverlica, Sara Bernik, Daria Franjković, Adrian Brajković, Josip Tomo Licardo, Andrea Butković, Marija Jeromela i Frano Živković
Muškarac je s namjerom izazivanja pozornosti ostalih građana, naglo povećavao brzinu kretanja krećući se iz mjesta i pritom postizao gornju granicu dopuštenog broja okretaja motora, što je uzrokovalo proklizavanje kotača. Na taj način je ugrožavao građane i izazivao buku visokog intenziteta te stvarao osjećaj uznemirenosti i straha kod stanara i djece ispred škole
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
