Hrvatska od 2016. nema strateški dokument za civilno društvo što guši njegov razvoj, istaknuto je u utorak na okruglom stolu devet organizacija civilnog društva gdje je i najavljeno donošenje Nacionalnog plana za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva u svibnju 2023.
‘’Posljedice takvog državnog odnosa prema civilnom društvu jest da smo pod ogromnim birokratskim teretom te se brojne male organizacije civilnog društva, a pogotovo na lokalnom nivou, gase, a ostale imaju problema u ostvarenju svoje vizije i misije’’, kazala je programska voditeljica Centra za mirovne studije (CMS) Sara Lalić.
Ocijenila je i kako je za nedonošenje Nacionalnog plana za civilno društvo kao strateškog dokumenta odgovoran Ured za udruge Vlade RH.
''U tom periodu od sedam godina imali smo i dvije vlade koje su bile dužne donositi nacionalne politike pa i ovu. No, još čekamo'', kazala je Sarić.
Kao mjere i ciljeve koje očekuje u novom Nacionalnom planu istaknula je uređivanje financiranja civilnog društva, obrazovanje službenika, mjere za poboljšanje institucionalnog okvira i bolje prihvaćanje prijedloga organizacija civilnog društva kod državnih institucija.
Primjedbe na novi strateški dokument iznijeli su i predstavnici ostalih udruga – Gonga, Instituta za političku ekologiju, Klubture, Kuće ljudskih prava, Mreže mladih Hrvatske, Rode, Saveza za autizam, a naročito predstavnici Zelene akcije.
Željka Leljak Gracin iz Zelene akcije, ujedno i članica Savjeta za razvoj civilnoga društva, za nedonošenje strateškog dokumenta za civilno društvo prozvala je vladin Ured za udruge, ali i samu Vladu.
''Vladi očito nije u interesu da se takav dokument donese, a posljedica je da smo prepušteni sami sebi. Očito je da Vladi nismo bitni i da ne želi stvarati poticajno okruženje'', izjavila je je Leljak Gracin. Kao mjere koje očekuje u novom Nacionalnom planu naglasila je njegovu provedivost, ali i unapređenje brojnih zakona uključivši i one o besplatnoj pravnoj pomoći, pristupu informacijama i sudjelovanju javnosti.
Zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić naglasila je kako su upravo organizacije civilnog društva iznimno važne za zaštitu ljudskih prava, a kao najvažnije dijelove novog Nacionalnog plana istaknula je poboljšanje normativnog okvira, osiguravanje novca za rad organizacija civilnog društva te osiguravanje načina da one mogu sudjelovati u donošenju nacionalnih politika i imati sigurno okruženje za djelovanje.
S druge strane, ravnateljica Ureda za udruge Vlade RH Helena Beus kazala je kako prihvaća kritike udruge civilnog društva, ali i da su osigurani uvjeti za njihov rad ističući njihovih 254 prihvaćena projekta.
''Mi se i sada trudimo i vjerujem da ćemo strateški dokument donijeti u svibnju 2023. te da će biti konstruktivan i primjenjiv'', kazala je Beus.