Politika i društvo

strateški dokument za civilno društvo

Organizacije civilnog društva: Nacionalni plan čekamo još od 2016.

‘’Posljedice takvog državnog odnosa prema civilnom društvu jest da smo pod ogromnim birokratskim teretom te se brojne male organizacije civilnog društva, a pogotovo na lokalnom nivou, gase, a ostale imaju problema u ostvarenju svoje vizije i misije. U tom periodu od sedam godina imali smo i dvije vlade koje su bile dužne donositi nacionalne politike pa i ovu. No, još čekamo’’, kazala je programska voditeljica Centra za mirovne studije (CMS) Sara Lalić ocijenivši i kako je za nedonošenje Nacionalnog plana za civilno društvo kao strateškog dokumenta odgovoran Ured za udruge Vlade RH


 
3 min
HINA
Patrik Macek/Pixsell

‘’Posljedice takvog državnog odnosa prema civilnom društvu jest da smo pod ogromnim birokratskim teretom te se brojne male organizacije civilnog društva, a pogotovo na lokalnom nivou, gase, a ostale imaju problema u ostvarenju svoje vizije i misije. U tom periodu od sedam godina imali smo i dvije vlade koje su bile dužne donositi nacionalne politike pa i ovu. No, još čekamo’’, kazala je programska voditeljica Centra za mirovne studije (CMS) Sara Lalić ocijenivši i kako je za nedonošenje Nacionalnog plana za civilno društvo kao strateškog dokumenta odgovoran Ured za udruge Vlade RH

Hrvatska od 2016. nema strateški dokument za civilno društvo što guši njegov razvoj, istaknuto je u utorak na okruglom stolu devet organizacija civilnog društva gdje je i najavljeno donošenje Nacionalnog plana za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva u svibnju 2023.

‘’Posljedice takvog državnog odnosa prema civilnom društvu jest da smo pod ogromnim birokratskim teretom te se brojne male organizacije civilnog društva, a pogotovo na lokalnom nivou, gase, a ostale imaju problema u ostvarenju svoje vizije i misije’’, kazala je programska voditeljica Centra za mirovne studije (CMS) Sara Lalić.

Ocijenila je i kako je za nedonošenje Nacionalnog plana za civilno društvo kao strateškog dokumenta odgovoran Ured za udruge Vlade RH.

''U tom periodu od sedam godina imali smo i dvije vlade koje su bile dužne donositi nacionalne politike pa i ovu. No, još čekamo'', kazala je Sarić.

Kao mjere i ciljeve koje očekuje u novom Nacionalnom planu istaknula je uređivanje financiranja civilnog društva, obrazovanje službenika, mjere za poboljšanje institucionalnog okvira i bolje prihvaćanje prijedloga organizacija civilnog društva kod državnih institucija.

Primjedbe na novi strateški dokument iznijeli su i predstavnici ostalih udruga – Gonga, Instituta za političku ekologiju, Klubture, Kuće ljudskih prava, Mreže mladih Hrvatske, Rode, Saveza za autizam, a naročito predstavnici Zelene akcije.

Željka Leljak Gracin iz Zelene akcije, ujedno i članica Savjeta za razvoj civilnoga društva, za nedonošenje strateškog dokumenta za civilno društvo prozvala je vladin Ured za udruge, ali i samu Vladu.

''Vladi očito nije u interesu da se takav dokument donese, a posljedica je da smo prepušteni sami sebi. Očito je da Vladi nismo bitni i da ne želi stvarati poticajno okruženje'', izjavila je je Leljak Gracin. Kao mjere koje očekuje u novom Nacionalnom planu naglasila je njegovu provedivost, ali i unapređenje brojnih zakona uključivši i one o besplatnoj pravnoj pomoći, pristupu informacijama i sudjelovanju javnosti.

Zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić naglasila je kako su upravo organizacije civilnog društva iznimno važne za zaštitu ljudskih prava, a kao najvažnije dijelove novog Nacionalnog plana istaknula je poboljšanje normativnog okvira, osiguravanje novca za rad organizacija civilnog društva te osiguravanje načina da one mogu sudjelovati u donošenju nacionalnih politika i imati sigurno okruženje za djelovanje.

S druge strane, ravnateljica Ureda za udruge Vlade RH Helena Beus kazala je kako prihvaća kritike udruge civilnog društva, ali i da su osigurani uvjeti za njihov rad ističući njihovih 254 prihvaćena projekta.

''Mi se i sada trudimo i vjerujem da ćemo strateški dokument donijeti u svibnju 2023. te da će biti konstruktivan i primjenjiv'', kazala je Beus.


Nastavite čitati

Sud u ponedjeljak raspravlja o osnovanosti optužnice u aferi plin

Optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda raspravljat će u ponedjeljak, 19. svibnja, o osnovanosti optužnice protiv bivšeg Ininog direktora Damira Škugora i još šestorice okrivljenika osumnjičenih da su nezakonitom trgovinom prirodnog plina oštetili Inu za gotovo 160 milijuna eura

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.