PRVI VAL MIGRANATA NAPUŠTA PULU Centar za mirovne studije: 'Žalosno je da vlasti još uvijek nemaju političke volje za pronalazak održivog i humanog rješenja za osobe u pokretu!'

Više od mjesec dana u okolici pulskog autobusnog kolodvora zadržavaju se migranti iz Afganistana na svom putu prema zapadnim europskim zemljama, najčešće Italiji.

Ondje spavaju, jedu, obavljaju veliku i malu nuždu te čekaju svoju priliku kada će prikupiti dovoljno novaca i pronaći šofera dobre volje, pa potom sjesti u autobus ili taksi koji će ih odvesti korak bliže njihovom cilju.

Od Vijeća do Vijeća

Tijekom prošlotjednih Vijećničkih pitanja pulskog Gradskog vijeća Ana Fonović (Možemo!) ustvrdila je kako „moramo voditi računa o situaciji na pulskom autobusnom kolodvoru gdje se nalazi velik broj migranata“. Predložila je da im se osiguraju osnovni higijenski uvjeti i zdravstvena pomoć, budući da se među njima nerijetko nalaze i djeca. Na to je pulski gradonačelnik Filip Zoričić zaključio kako apsolutno podržava njezinu inicijativu.

U međuvremenu, stigao nam je odgovor Grada Pule na pitanje postoji li plan postavljanja kemijskih WC-a na pulskome kolodvoru, a sve kako bi se smanjila mogućnost širenja zaraze. Nakon tjedan dana čekanja, iz Grada nam odgovaraju kako imaju redovitu komunikaciju s Policijskom postajom Pula i Gradskim društvom Crvenog križa Pula o stanju s migrantima na pulskom kolodvoru.

- U više navrata službe su obišle migrante koji su u našem gradu u tranzitu, kako bi se utvrdilo je li im potrebna voda, hrana i imaju li drugih potreba, te ćemo i dalje redovito pratiti situaciju i u slučaju potrebe intervenirati, stoji u odgovoru u kojem se ne spominju kemijski wc-i, a za koje se na terenu uvjeravamo kako još uvijek nisu postavljeni.

Gradski vijećnik platforme Možemo! Noel Mirković tijekom prekjučerašnjeg Aktualnog sata Sjednice pulskog Gradskog vijeća od gradonačelnika je pak tražio konkretan odgovor na pitanja kada će točno i kojeg točno dana, biti postavljeni kemijski wc-i te postoji li konkretan plan na tu temu.

- Cijeli tjedan su ljudi tamo. Crveni križ je stalno tamo. Pročelnica svaki dan razgovara s humanitarnom mrežom. Očito niste bili tamo i donijeli ljudima bocu vode… I prije i nakon pitanja Ane Fonović, itekako smo se organizirali, uzvratio je Zoričić jučer za govornicom.

Crveni križ se ne želi ponavljati

Na koje je sve načine u prethodnom periodu pulski Crveni križ pružao pomoć mnogobrojnim migrantima, pitanje je koje smo danas ponovno adresirali na ravnateljicu tog Gradskog društva, Jasnu Vekić. Međutim, ona odgovora kako nam je informacije o tome poslala još prošlog tjedna.

Tada smo, naime, dobili odgovor kako ova organizacija postupa prema uputi Policijske postaje Pula čiji su djelatnici svakodnevno na terenu i vrše procjenu svakog migranta kojeg zateknu. No, ove se osobe, u pravilu kratko zadržavaju na lokalnom terenu, kazala je tada Vekić i naglasila da je cijeli postupak u skladu sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti za osobe koje zatraže taj status.

- Postupanje GDCK Pula u slučaju migrantske krize jednako je kao i u ostalih gradskih društava u županiji, po traženju i preporuci Policijske postaje Pula. U nekoliko navrata mi smo samoinicijativno posjetili ljude koji su u parku pored autobusnog kolodvora, međutim rekli su nam da u 16:30 kreću za Trst te da imaju hranu, vodu, novac i kao normalni putnici čekaju tranzit, stoji u prošlotjednom odgovoru ravnateljice Crvenog križa Pula.

„Normalni putnici“, skromnog smo dojma, ne spavaju tjednima na kartonima niti su primorani vršiti nuždu na javnim površinama, pritom bez mogućnosti dolaska do toplog obroka, vode ili ikakvog osvježenja na temperaturama zraka koje ovih dana dosežu rekordne razine otkako je mjerenja.

„Nije ih obilazio nitko“

- Ja vam tvrdim da ih nije obilazio nitko. Spavali su na kartonima, a ja sam svako jutro čistio za njima. Na kraju sam završio u bolnici s osipom na rukama i dobio dvije vrste lijekova. Što mislite, kako može biti kad se sto ljudi popiša na jednome mjestu, pita nas retorički obrtnik koji posluje nedaleko kolodvora.  

Nakon razgovora s njim, i saznanja da se lijekovi koji su mu propisani koriste za liječenje gljivičnih infekcija kože te kožne kandidijaze, epidemiološku službu Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije upitali smo bilježe li kakvih sličnih slučajeva u proteklo vrijeme u Puli, te postoji li sumnja u pojavu ikakve zaraze.

- Temeljem očitovanja voditeljice Službe za epidemiologiju, Jasne Valić, nemamo zaprimljenih poziva vezano za predmetni upit od strane liječnika iz primarne zdravstvene zaštite, nadležne Sanitarne inspekcije, pravnih osoba koje upravljaju Autobusnim kolodvorom ni Komunalnih službi. Također, iz Odjela za Dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju potvrđeno je da nema evidentiranih poziva za potrebom provedbe DDD mjera. Služba za epidemiologiju izlazi na teren i provodi mjere po zaprimljenim prijavama navedenih prijavitelja, navode iz Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije.

Podsjetimo, iz gradskog komunalnog poduzeća Herculanea na ovu nam je temu prethodno stigao odgovor kako su njihove službe informaciju o fekalijama na javnoj površini zaprimile tek tri dana nakon što smo ih mi upitom upozorili na njih.

Većina migranata iz Pule već krenula put Italije

Obilazeći ovih dana pulski kolodvor, nailazimo tek na nekoliko skupina mladića iz Afganistana.

Većina njih, koji su još tijekom vikenda spavali na kartonima u pulskoj Šijani, našla je mjesto u nekima od autobusa koji su ovih dana vozili za Italiju. Potvrđuju nam to i djelatnice u lokalnoj pekari.

- Zadnja dva tri, dana…svaki dan se putovalo. Neki vozači su nam pričali da ih je policija upozorila da ih ne bi smjeli voziti za Italiju. Prije toga ih je bilo tu, baš dosta, govori nam jedna od prodavačica iz pekare.

Njezino „baš dosta“ lokalni je obrtnik precizirao u brojku od pet tisuća. Toliko je migranata, uvjeren je, prošlo kroz pulsku Šijanu u posljednjih mjesec dana.

- Ali nisu to loši ljudi, vjerujte. Nije nitko napravio nikakvo krivično djelo. I bilo je pojedinaca koji su im nosili vodu i potrepštine. A ako ih mogu građani počastiti, valjda može i Grad. Ako imamo vode za zalijevanje biljaka, valjda imamo i za žedne ljude, zaključuje naš sugovornik.

„Nemamo Vladu. Samo probleme“

Nekolicina Afganistanaca koje smo zatekli u obilasku pulskog kolodvora, govore nam pak da nikakvu organiziranu pomoć otkako su stigli u Pulu nisu primili. Iako, kažu, spavaju u šumi, cijele dane uglavnom provode upravo ovdje, na stanici u Puli.

- Želim ići u Italiju! U našoj zemlji situacija je prestrašna radi talibana. Nemamo Vladu, samo probleme. Znate, oni čak trguju ženama! Mi smo vam obični studenti. Ja sam studirao medicinu, ali morao sam napustiti studij baš radi talibana. Želim biti doktor i nadam se da ću taj san ostvariti u Italiji. Problem je naravno to što nemamo putovnicu, a ako nas nitko ne primi u autobuse – morat ćemo putovati taksijem što je puno skuplje. Otkako smo ovdje, pomoglo nam je nekoliko Nijemaca. Dali su nam odjeću i pustili da se tuširamo u njihovom smještaju, rekao nam je ovaj simpatični 21-godišnji Afganistanac Sahil Ganizada koji teško da može izdvojiti 350 eura koliko, neslužbeno doznajemo, košta vožnja taksijem do Trsta.

Zasad nije jasno jesu li upravo Sahil i njegovi kolege s fakulteta jedni od zadnjih afganistanskih migranata kojima je pulski autobusni kolodvor tjednima bio dnevni boravak ili novi val tek stiže.

U međuvremenu Centar za mirovne studije upitali smo prate li situaciju na ovoj „pulskoj ruti“ te očekuju li, shodno sadašnjim saznanjima, skori dolazak novog vala migranata u najveći istarski grad.

„Žalosno je da vlasti nemaju političke volje“

- Upoznati smo sa situacijom na pulskom kolodvoru koja je vrlo slična onoj kojoj smo prošle godine svjedočili u Zagrebu i Rijeci, kad smo apelirali na lokalne vlasti da osobama u pokretu osiguraju adekvatan smještaj i humanitarnu podršku. Upravo s obzirom na prošlogodišnje iskustvo, žalosno je da vlasti na nacionalnoj i lokalnoj razini još uvijek nemaju političke volje za pronalazak održivog i humanog rješenja za osobe u pokretu!

Naime, poznato je da se ljeti migracijski putevi intenziviraju, što logično rezultira i većim brojem osoba u pokretu. Prošle smo godine tako svjedočili tisućama osoba koje su migrirale kroz Hrvatsku, a statistike pokazuju da su se brojke povećale od ulaska Hrvatske u Schengen. Možemo odgovorno ustvrditi kako je sustav međunarodne zaštite u Hrvatskoj neadekvatan. Dakle, političke volje ne nedostaje samo za osobe koje su trenutno u tranzitu kroz Hrvatsku, već općenito za pitanje migracija i integracija u Hrvatskoj. I to nauštrb izbjeglica, drugih migranata i lokalnog stanovništva.

Dodatnih informacija o mogućim migracijskim pravcima, radu Grada Pule ili lokalnog Crvenog križa nemamo, stoji u odgovoru koji smo primili od Sare Kekuš iz Centra za mirovne studije.

Situaciju na pulskom kolodvoru, vrućoj tranzitnoj točki afganistanskih putnika u potrazi za boljim životom, nastavljamo pratiti i dalje.