Najveći broj učenika s općim uspjehom 5.0 u školskoj godini 2022./2023. bilo je u Zagrebu - 22.217 ili gotovo 23 posto, a slijedi Splitsko-dalmatinska županija s njih 6867 (13 posto) i Zagrebačka županija s njih 6086 (19,6 posto). Najmanje ih je u Ličko-senjskoj županiji - 648 (16 posto) i Požeško-slavonskoj (976 ili 13 posto)
Najveći broj učenika s općim uspjehom 5.0 u školskoj godini 2022./2023. bilo je u Zagrebu - 22.217 ili gotovo 23 posto, a slijedi Splitsko-dalmatinska županija s njih 6867 (13 posto) i Zagrebačka županija s njih 6086 (19,6 posto). Najmanje ih je u Ličko-senjskoj županiji - 648 (16 posto) i Požeško-slavonskoj (976 ili 13 posto)
Broj superodlikaša, učenika koji prolaze s 5,0 smanjuje se unatrag zadnje četiri školske godine, prošle ih je bilo 75.727, dok ih je školske godine 2019./2020. bilo 99.082, pokazuju najnoviji podaci Školskog e-Rudnika Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Od ukupno 453.434 učenika osnovnih i srednjih škola, odnosno 449.430 sa zaključenom ocjenom, super-odlikaša je 2022./2023. bilo 16,85 posto. Godinu prije bilo ih je 79.125 ili 17,48 posto, a dvije godine prije 83.565 ili 18,38 posto. Školske godine 2019./2020. bilo ih je 99.082 ili 21,66 posto.
No, kada se gleda prosjek unatrag zadnjih desetak godina, od 2013./2014., broj učenika s prosjekom 5,0 veći je za 3,5 posto, pokazuju podaci ŠeR-a.
Najveći broj učenika s općim uspjehom 5.0 u školskoj godini 2022./2023. bilo je u Zagrebu - 22.217 ili gotovo 23 posto, a slijedi Splitsko-dalmatinska županija s njih 6867 (13 posto) i Zagrebačka županija s njih 6086 (19,6 posto). Najmanje ih je u Ličko-senjskoj županiji - 648 (16 posto) i Požeško-slavonskoj (976 ili 13 posto).
Najviše je superodlikaša u osnovnim školama, njih 71.850 ili oko 23 posto, dok ih je u srednjim školama 3877 ili gotovo 3 posto.
Opći uspjeh identičan kao školske godine 2021./2022., porast u odnosu na deset godina
Prosječan opći uspjeh učenika prošle školske godine iznosi 4,30, gotovo identično kao i školske godine 2021./2022. kada je bio 4,31. Opći uspjeh učenika, po podacima ŠeR-a, porastao je oko pet posto u odnosu na 2013./2014. kada je bio 4,09.
Njih 212.648 ili 47 posto postiglo je opći uspjeh odličan, a 3449 ili 0,77 posto palo je razred. S vrlo dobrim je prošlo 168.227 učenika (37 posto), s dobrim 63.438 (14 posto), a dovoljnim njih 1668 (0,37 posto).
U osnovnoj školi najviše je odlikaša - nešto više od 57 posto (oko 177.000), dok ih je u srednjoškolskom sustavu nešto više od 25 posto (36.000).
Najviše odlikaša ima Zagreb - 56 posto, a opći uspjeh učenika je u glavnom gradu iznosio 4,45. Po odlikašima zatim slijedi Zagrebačka (52 posto) te Varaždinska županija (48 posto).
Najmanje je odlikaša u Brodsko-posavskoj (39 posto) te Virovitičko-podravskoj i Požeško-slavonskoj županiji s oko 39,8 posto obje.
Prema spolu, više je superodlikašica i odlikašica nego superodlikaša i odlikaša.
Zagreb prednjači i po broju onih koji su pali razred - njih 471, a slijedi Osječko-baranjska (294) i Splitsko-dalmatinska (293). U Ličko-senjskoj najmanje je učenika palo razred, njih devet.
Početak školovanja donosi i najveći broj odlikaša pa ih je tako u prvom razredu osnovne 85 posto. Taj postotak pada kako se ide prema višim razredima, pa ih je tako u osmom razredu bilo 38 posto, a u prvom razredu srednje 18,7 posto.
Prošle školske godine oko 1,7 milijuna izostanaka više nego godinu ranije
Prošle školske godine ukupan broj izostanaka učenika osnovnih i srednjih škola iznosio je gotovo 39,5 milijuna sati, što je za oko 1,7 milijuna više nego školsku godinu ranije.
Velika većina je opravdana, oko 38,7 milijuna sati, dok ih je oko 672.000 bilo neopravdano.
Svaki je učenik u prosjeku izostao 87 sati, a podaci ŠeR-a pokazuju da je u zadnjih desetak godina broj izostanaka po učeniku narastao za 45 posto (2013./2014. iznosio je 60 sati po učeniku).
Broj neopravdanih izostanaka prošle je školske godine iznosio 1,48 sati, što je pad za gotovo 54 posto u odnosu na 2013./2014. kada je iznosio 3,19 sati.
U odnosu na 2013/2014. porastao je za nešto više od 50 posto prosječan broj opravdanih izostanaka po učeniku s 56,76 na 85,52.
"Protiv moje volje, uključili su me u svoju prljavu političku kampanju. Svima je, vjerujem, očito da o našem susretu nisam javno govorio ja - nego Mile Kekin. Ponavljam, ništa od navedenog u jučerašnjim istupima gospođa iz vodstva Možemo vezano uz mene i sastanak s Milom Kekinom nije točno, osim da je Kekin platio parking za moj auto", rekao je
Dosadašnji porez na kuće za odmor zamjenjuje se porezom na nekretnine. Taj porez iznosit će od 0,6 do osam eura po metru četvornom, pri čemu postaje obavezan za lokalne jedinice i one same mogu određivati visinu tog poreza
Gong navodi da je na tri objave kolaborator bio Vinko Kojundžić, koji je od bivšeg ministra zdravlja Vilija Beroša, osumnjičenog u korupcijskoj aferi, dobio nekoliko poslova izrade softvera. Na jednoj objavi je koautor i Neven Brnjas, ZET-ov sindikalist koji je bio na listi Radničke fronte, dok danas surađuje s Kojundžićem na kreiranju videa
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
