Život

TIPIČNE SU ZA SLATKE VODE, A DOŠLE SU KOD NAS

CRVENOKLJUNE ČIGRE NA MUZILU NEOČEKIVANO NAŠLE MJESTO ZA SVOJA GNIJEZDA: ove ptice treba zaštiti, prijeti im čovjek

Idilično mjesto za gniježđenje crvenokljunih čigri i odgoj ptića se zadnjih nekoliko godina ugrožava brojnim ljudskim posjetiteljima. Na Muzilu više nema vojske u velikom broju, a koja je prije branila pristup plovilima tom području * Odrasle su mogle samo kružiti u zraku te se panično glasati i čekati da "vikendaši" odu kako bi nahranili svoju dehidrirane i gladne ptiće


 
3 min
Dean Mladenović
Crvenokljuna čigra

Idilično mjesto za gniježđenje crvenokljunih čigri i odgoj ptića se zadnjih nekoliko godina ugrožava brojnim ljudskim posjetiteljima. Na Muzilu više nema vojske u velikom broju, a koja je prije branila pristup plovilima tom području * Odrasle su mogle samo kružiti u zraku te se panično glasati i čekati da "vikendaši" odu kako bi nahranili svoju dehidrirane i gladne ptiće

Desetljećima u pulsku luku svakog proljeća dolazi jedna vrsta ptica vjerujući u sigurnost odabrane lokacije. Te ptice se zovu crvenokljune čigre, a točna lokacija koju su odabrale je smještena u području koje je bilo pod kontrolom Ministarstva obrane u zoni poluotoka Muzil.

Dva bivša pristaništa za vojna plovila, širene oko 7 metara i dužine oko 20 metara, napravljena još u vrijeme Austrougarske. Udaljena od obale Muzila oko petnaestak metara, postala su idealno gnjezdilište za ovu ugroženu vrstu ptica.

Pristaništa na kojima se gnijezde crvenokljune čigre

Sama činjenica da su odabrale mjesto na moru, iako više preferiraju riječne i jezerske otočiće i sprudove, s kamenčićima i niskim raslinjem, govori koliko im ova lokacija u pulskoj luci odgovara.

Netko bi mogao postaviti pitanje, kako to da su odabrale goli i ravni kamen, umjesto područja s kamenčićima i niskim raslinjem. Odgovor je jednostavan, čini se kako je netko godinama unatrag na tim pristaništima vadio iz mora stijene s prstacima, i gore ih razbijao kako bi došao do školjke. S vremenom se stvorila pozamašna količina dovoljna da prekrije površinu tih pristaništa iz koje je tijekom godina niklo nisko raslinje i stvorilo idealne uvjete za gniježđenje crvenokljunih čigri.

Ptić crvenokljune čigre

Idilično mjesto za gniježđenje crvenokljunih čigri i odgoj ptića se zadnjih nekoliko godina ugrožava brojnim ljudskim posjetiteljima. Na Muzilu više nema vojske u velikom broju, a koja je prije branila pristup plovilima tom području.

Ptić crvenokljune čigre

Prošlog ljeta cijele su obitelji roštiljale među uspaničenim crvenokljunim čigrama. Boraveći satima među jajima i izlegnutim ptićima. Roditelji ptića su mogli samo kružiti u zraku te se panično glasati i čekati da "vikendaši" odu kako bi nahranili dehidrirane i gladne ptiće. Naravno, uvijek je bilo po koje zgaženo jaje ili mladi ptić koji bi od straha otrčao i pao u more te se udavio.

Ptić koji je zbog posjetitelja pobjegao u more

Crvenokljune čigre u pravilu odgoje dva naraštaja tijekom ljetne sezone. Prošlog ljeta su prvi put napustile drugu generaciju ptića zbog stalne ugroze od čovjeka. Sva jaja i napuštene ptiće su pojeli galebovi.

Mlada crvenokljuna čigra s roditeljem

Područje na kojemu se gnijezde ptice nije pod upravom Ministarstva obrane. Postoje dvije mogućnosti o nadležnom tijelu zaduženom za lokaciju. To su Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine ili Lučka uprava Pula, budući da je lokacija udaljena petnaestak metara od samog poluotoka Muzil.

Pogled s Muzila prema gnjezdilištu

Sa situacijom smo upoznali Silviu Buttignoni, ravnateljicu JU Natura Histrica. Ona je potvrdila kako im je jako zanimljiva informacija o gnjezdilištu crvenokljunih čigri u pulskoj luci i da će poduzeti sve radnje koje su u njihovoj moći kako bi im osigurali sigurno gnjezdilište za nadolazeću sezonu.

Jaja crvenokljune čigre

Kontaktirat će nadležne službe kako bi otkrili tko upravlja tim područjem i nakon toga bi postavili ploče s natpisom kojim bi se zabranio pristup za vrijeme trajanja gniježđenja crvenokljunih čigri u periodu od svibnja do kraja kolovoza, kazala je Buttignoni.


Fotografije: Dean Mladenović

Nastavite čitati

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.