Po Julijanskom kalendaru, danas se obilježava Božić, blagdan rođenja Isusa Krista. Večer uoči Božića, na Badnjak, pravoslavni vjernici južne Istre okupili su se u crkvama sv. Nikole u Puli te sv. Spiridona u Peroju, gdje je svečanu liturgiju predvodio pulsko-perojski paroh, protojerej-stavrofor Goran Petković.
Uz večernje bogosluženje, vjernici su kao i prethodnih godina, upriličili tradicionalno nalaganje, odnosno paljenje badnjaka - hrastovih grana koje se u dvorištu crkve pale u veliki, zajednički krijes.
Otac Goran Petković
Bogosluženje u crkvi sv. Spiridona u Peroju
Grana badnjaka simbolizira Isusa Krista, a njegovo paljenje simbolično rasplamsava dobrotu i kršćanske vrijednosti.
"Badnjak je obično mlado, hrastovo ili cerovo drvo, koje se na Badnje jutro rano siječe i donosi pred kuću, a navečer, uoči Božića, on se presijeca i unosi u kuću sa slamom. Badnjak simbolizira ono drvo koje su pastiri donijeli i koje je pravedni Josip naložio u hladnoj pećini u noći kada se Isus rodio, a nagovještava i drvo križa Kristovog", objasnio nam je uoči prošlogodišnjih blagdana pulsko-perojski paroh Petković.
Paljenje badnjaka
Julijanski kalendar uveo je Gaj Julije Cezar 45. pr. Kr., a na prvom ekumenskom saboru u Niceji 325. godine, crkva ga je prihvatila kao temeljni kalendar. U Europi se koristio sve do 16. stoljeća, kada ga je većim dijelom odmijenio gregorijanski kalendar, nazvan po papi Grguru XIII., koji se i danas koristi u većini država svijeta kao službeni kalendar.
Julijanski kalendar danas, osim Srpske pravoslavne crkve upotrebljavaju Antiohijska pravoslavna crkva, Crnogorska pravoslavna crkva, Gruzijska pravoslavna Crkva, Jeruzalemska patrijaršija, Makedonska pravoslavna crkva, Ruska pravoslavna Crkva i neki samostani na Svetoj gori u Grčkoj.
Posljednja crkva koja je prešla na gregorijanski kalendar je ukrajinska, koja je ovu odluku donijela u svibnju 2023. godine, kao reakciju na rusku invaziju na Ukrajinu.
