Najviši je ponovo bio u Grčkoj, gdje je premašio BDP za 61,1 posto. Slijedi Italija s dugom većim od BDP-a za 37,3 posto
Najviši je ponovo bio u Grčkoj, gdje je premašio BDP za 61,1 posto. Slijedi Italija s dugom većim od BDP-a za 37,3 posto
Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je i na kraju prosinca 2023. godine znatno niži od prosjeka eurozone i EU, pokazali su u ponedjeljak podaci europskog statističkog ureda.
Na razini 20-člane eurozone javni dug iskazan udjelom u BDP-u iznosio je na kraju prosinca 88,6 posto i bio je manji za 1,3 postotna boda nego na kraju rujna, pokazuju izračuni Eurostata.
Na razini EU-a smanjen je za 0,7 postotnih bodova, na 81,7 posto BDP-a.
U odnosu na kraj 2022. godine bio je manji u prosjeku za dva postotna boda.
Udio duga u BDP-u smanjio se na oba područja zato što je BDP u apsolutnom izrazu porastao snažnije od javnog duga.
Na kraju prošle godine bruto dug opće države iznosio je na razini eurozone 12,73 bilijuna eura, a na razini EU-a 13,86 bilijuna eura.
U otprilike polovini članica EU-a javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je i na kraju prosinca iznad propisanog plafona od 60 posto, pokazuju podaci, kao i na kraju rujna.
Najviši je ponovo bio u Grčkoj, gdje je premašio BDP za 61,1 posto. Slijedi Italija s dugom većim od BDP-a za 37,3 posto.
Skupina zemalja s javnim dugom nešto većim od BDP-a obuhvaća i Francusku, Španjolsku i Belgiju.
U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju prosinca iznosio 48,19 milijardi eura i bio je veći za 290 milijuna eura nego na kraju rujna. Iskazan udjelom u BDP-u, smanjio se na kraju prosinca na 63,0 posto, sa 63,9 posto na kraju rujna, odražavajući snažniji rast gospodarstva.
Na kraju 2022. iznosio je 46,35 milijardi eura, što je tada odgovaralo 67,8 posto BDP-a.
Najbliže je Hrvatskoj po udjelu javnog duga u BDP-u i na kraju prošle godine bila Njemačka sa 63,6 posto.
Najmanji je ponovo bio u Estoniji gdje je iznosio 19,6 posto. Slijedi Bugarska s javnim dugom iskazanim udjelom u BDP-u od 23,1 posto.
Na kraju prosinca udio duga u BDP-u bio je u 17 zemalja EU-a manji nego na kraju rujna, a najviše se smanjio u Portugalu, za 8,4 postotna boda.
Slijedi Grčka gdje je bio manji za 3,7 postotnih bodova. Eurostat izdvaja i Sloveniju, Belgiju, Slovačku i Španjolsku s padom udjela duga u BDP-u u odnosu na kraj rujna u rasponu od 2,6 do 2,1 postotni bod.
Hrvatska je s udjelom javnog duga u BDP-u manjim za 0,8 postotnih bodova nego na kraju rujna uz bok Danskoj i blizu prosjeka EU-a.
Najviše je pak porastao u Bugarskoj, za 2,1 postotni bod. Slijedi Latvija s povećanjem udjela u odnosu na kraj rujna za 1,6 postotnih bodova.
Na kraju prosinca 2023. javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je u devet zemalja EU-a veći nego 12 mjeseci ranije. Time se skupina proširila za jednu zemlju.
Najviše je u odnosu na kraj 2022. godine porastao u Finskoj, za 2,3 postotna boda. Slijedi Latvija gdje je uvećan za 1,8 postotnih bodova.
Daleko najveći pad bilježili su Portugal i Grčka, za 13,3 odnosno za 10,8 postotnih bodova. Slijedi Cipar gdje je bio manji za 8,3 postotna boda.
Eurostat u skupini izdvaja i Hrvatsku s udjelom duga u BDP-u na kraju 2023. manjim za 4,8 postotnih bodova nego na kraju 2022.
Najbliže je Hrvatskoj Španjolska gdje se smanjio za 4,0 postotna boda, pokazuju podaci Eurostata.
Gong navodi da je na tri objave kolaborator bio Vinko Kojundžić, koji je od bivšeg ministra zdravlja Vilija Beroša, osumnjičenog u korupcijskoj aferi, dobio nekoliko poslova izrade softvera. Na jednoj objavi je koautor i Neven Brnjas, ZET-ov sindikalist koji je bio na listi Radničke fronte, dok danas surađuje s Kojundžićem na kreiranju videa
Vjetar na kopnu slab, na Jadranu prijepodne umjerena bura, poslijepodne u okretanju na jugo, koje će prema kraju dana jačati. Najviša dnevna temperatura između 0 i 5, na Jadranu od 9 do 14 stupnjeva Celzijusovih
U Hrvatskoj živi 3,9 milijuna Hrvata, u prošloj godini rođeno je 32.170 djece, dok je umrlo 51.275 osoba. To znači, naveo je Plenković, da nam se na dan rodi 88 djece, a umre 140 osoba. U prvih deset mjeseci ove godine rođeno je svega 26.749 djece, dok je umrlo 43.275 osoba
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
