Plan gospodarenja otpadom bitan je i zato što bi mogao dati odgovore na pitanja koja 'muče' ŽCGO Kaštijun: koliko, gdje i u kojem roku treba sagraditi pogone za selektiranje biološkog i ostalog otpada. To je nužno. Kaštijun se, uz ostale probleme, svako ljeto guši u 'viškovima' koje ne uspjeva provariti, što se već godinama manifestira kao nesnosan smrad, prekoračenje vrijednosti lebdećih čestica i dodatno gomilanje SRF bala s lošom kaloričnom vrijednošću, koje se, na koncu, trebaju zbrinuti uz veoma visoke troškove (a trebale su se zbrinjavati besplatno u tvornici cementa Koromačno)
Plan gospodarenja otpadom bitan je i zato što bi mogao dati odgovore na pitanja koja 'muče' ŽCGO Kaštijun: koliko, gdje i u kojem roku treba sagraditi pogone za selektiranje biološkog i ostalog otpada. To je nužno. Kaštijun se, uz ostale probleme, svako ljeto guši u 'viškovima' koje ne uspjeva provariti, što se već godinama manifestira kao nesnosan smrad, prekoračenje vrijednosti lebdećih čestica i dodatno gomilanje SRF bala s lošom kaloričnom vrijednošću, koje se, na koncu, trebaju zbrinuti uz veoma visoke troškove (a trebale su se zbrinjavati besplatno u tvornici cementa Koromačno)
Istarska županija je minulog tjedna, a ususret današnjem, još jednom u nizu sastanku o Kaštijunu na kojem će, na županov poziv, prisustvovati i istarski gradonačelnici, od jedinica lokalne samouprave zatražila da ispune tablicu o mjerama i projektima – poput izgradnje kompostana i sortirnica - kojima bi poboljšali stopu odvojenog otpada, a koje na svojem području namjeravaju realizirati do 2028 godine.
Županija, ukratko, po prvi put od gradova i općina traži da se izjasne crno na bijelo: hoće li graditi pogone za biološku obradu odvojenog prikupljenog otpada, graditi i opremati nova ili unaprjeđivati postojeća postrojenja za recikliranje i reciklažna dvorišta, investirati u novu opremu i vozila za prikupljanje različitih vrsta otpada, uklanjati smeće iz okoliša, na koji će način sprječavati da se otpad ponovo odbacuje na saniranim lokacijama...
Odgovori bi se potom – čini se da je upravo takva namjera Županije - trebali integrirati u Plan gospodarenja otpadom Istarske županije, koji trenutno izrađuje tvrtka ESG Insight, a Županija ga je dužna donijeti do 1. siječnja iduće godine.
Dosad je, naime, svaka jedinica lokalne samouprave imala vlastiti plan gospodarenja otpadom. Sada će Istra, umjesto njih 41, imati samo jedan, s intencijom da se objedinjavanjem pod isti kišobran jasnije vidi šira slika gospodarenja otpadom. No ako će se, a ovaj potez Županije to nagovještava, sada tih 41 planova staviti pod jednu kapu samo zato jer se mora, ali bez realne strategije, može se već unaprijed zaključiti da plan neće biti uspješan, već samo još jedan beznačajan dokument u nizu.
Plan gospodarenja otpadom bitan je i zato što bi mogao dati odgovore na pitanja koja 'muče' ŽCGO Kaštijun: koliko, gdje i u kojem roku treba sagraditi pogone za selektiranje biološkog i ostalog otpada (istarske općine i gradovi, pisali smo, imaju poražavajuće nisku stopu odvajanje otpada). To je nužno. Kaštijun se, uz ostale probleme, svako ljeto guši u 'viškovima' koje ne uspjeva provariti, što se već godinama manifestira kao nesnosan smrad, prekoračenje vrijednosti lebdećih čestica i dodatno gomilanje SRF bala s lošom kaloričnom vrijednošću, koje se, na koncu, trebaju zbrinuti uz veoma visoke troškove (a trebale su se zbrinjavati besplatno u tvornici cementa Koromačno).
Dožupan Tulio Demetlika već je na zadnjem sastanku najavio da se do kraja ove godine očekuje usvajanje novog županijskog Plana za gospodarenje otpadom, ali da predstavnici gradova i općina trebaju reći gdje će biti kompostane i sortinice.
No, treba prvo reći da, iako će, istina, možebitna htjenja i mogućnosti određenih jedinica lokalne samouprave ovog puta biti zapisane, pa objedinjene to u konačnici neće značiti previše. Nije, naime, čak niti bitno hoće li gradovi i općine odgovoriti na upitnik. Sankcija ionako nema. A sve i da natenane ispune poslanu im tablicu, kasnije ih nitko ne može natjerati da, recimo kompostanu u konačnici doista i izgrade.
Drugo, pitanje je i, naravno, bi li gradovi i općine uopće trebali na ovaj način odlučivati o cjelokupnom sustavu gospodarenja otpadom u Istri i ne bi li Županija, zapravo, ipak trebala preuzeti odgovornost i na adekvatan se način, uz podršku struke i, jasno, komunikaciju s jedinicama lokalne samouprave, jednostavno uhvatiti ukoštac s problemom.
„Tu nema ni glave ni repa“, komentirala je pazinska gradonačelnica Suzana Jašić upitnik koji provodi Županija.
„Mi sa županom o tome još uvijek nismo ozbiljno razgovarali. To je sve nešto na razini 'javite nam što namjeravate'. Mi smo nakon zadnjeg sastanka odlučili više povest računa oko biootpada, ali da ću ja doći tamo sutra i licitirati…valjda struka treba reći koliko čega gdje treba biti, pa onda mi možemo o tome razgovarati“, kazala je.
Govoreći o Pazinu, Jašić je rekla da su premali da sami ulaze u te investicije, ali da treba poslušati što kaže struka, gdje bi sortirnice trebale biti, pa se onda, na konto toga, mogu i voditi razgovori.
- Pokazalo se da MBO postrojenje, bez da se rješavaju i druge vrste otpada, nema nikakvog smisla, samo je kamen oko vrata. Kao što je nekad davno postojala neka koordinacija oko Kaštijuna, tako i sada treba postojati koordinacija o tome kako riješiti preostali otpad koji nam je i ekološki, i financijski, i organizacijski uteg. Moramo proći neke vođene razgovore. Županija bi trebala biti support u svemu tome. Na ovim sastancima koje imamo čak nema niti zapisnika, a uvijek pričamo o nečemu što nešto košta, konstatirala je Jašić.
Vodnjanski gradonačelnik Edi Pastrovicchio ističe da niti nakon posljednjeg sastanka nije donesen nikakav zaključak i da se ne zna koliko bi Istra trebala napraviti kompostana i sorotirnica, hoće li se odabrati kakve strateške lokacije ili će svatko zbrinuti svoj otpad.
„Mi smo u Vodnjanu voljni zbrinuti svoj otpad. U smislu kompostane neke manjih gabarita sigurno, a za sortirnicu smo premali. Smatram da bi ih u Istri trebalo biti otprilike tri. Svi zajedno bismo trebali odlučiti što napraviti da time rasteretimo Kaštijun. Tko će si uzeti sav organski otpad iz cijele Istre? Nitko. Nikad. Nitko to neće prihvatiti iz političkih razloga, ali niti iz praktičnih, jer vidimo kako izgleda Kaštijun“, govori Pastrovicchio.
Gradonačelnik Labina Valter Glavičić otkriva da u planu ima izgradnju još jednog reciklažnog dvorišta. Sortirnicu je, veli, moguće izgraditi, ali na području Labinštine, na lokaciji Cere, kao dio pretovarne stanice ako „županijski plan gospodarenja otpadom i dogovor i dogovor s ostalim jedinicama lokalne samouprave bude ukazao na zajedničku potrebu i održivost“.
Poziv na sastanak dobio je ovog puta i medulinski načelnik Ivan Kirac. On je do nedavnog sastanka koji je sazvao Zoričić uredno bivao izostavljen s popisa uzvanika, unatoč tome što je stanovnici te općine najviše trpe posljedice Kaštijuna.
Ne apostrofirajući kompostanu ili sortirnicu, ističe da je Općina Medulin odavno započela sa svim aktivnostima i mjerama za smanjenje miješanog komunalnog otpada kao i edukacijom stanovništva, djece i posjetitelja.
Nabraja da je u ovoj godini dobavljeno vozilo kapaciteta 16 m3, dok je za iduću godinu u planu kupiti vozilo za odvojeno prikupljanje otpada od 18 m3 i još jedno kapaciteta 8 m3. Reciklažno dvorište izgrađeno je 2020. godine, a mobilno reciklažno kupljeno 2015. godine.
Napominje da općinsko trgovačko društvo Med eko servis već gotovo dvije godine nudi mogućnost ugovaranja usluge preuzimanja biorazgradivog otpada iz kuhinja i kantina, čime se direktno, kaže, utječe na smanjenje količine biootpada koja pristiže na Kaštijun.
Županija je, spomenimo, upitnik podijelila na nekoliko kategorija: unaprjeđenje sustava za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada i infrastrukture za recikliranje, jačanje svijesti, informiranje i edukacija građana, analiza sustava za gospodarenje posebnim kategorijama otpada, sanacija odlagališta neopasnog otpada, sanacija odlagališta lokacija onečišćenih otpadom odbačenim u okoliš te izrada ili unaprjeđenje aplikacija koje su dio informacijskog sustava gospodarenja otpadom.
Iz svega će ipak biti najbitnije iščitati koja jedinica lokalne samouprave namjerava nabaviti spremnike za bio otpad, a s obzirom na to da je Kaštijun i financijski i tehnološki u rasulu te da je pulski gradonačelnik Filip Zoričić u ime Grada Pule, većinskog vlasnika Kaštijuna, na zadnjem sastanku najavio da Centar više neće prihvaćati viškove.
Ovaj 'kilav' pokušaj još jednog razgovora i ispunjavanja upitnika, odnosno prepuštanje jedinicama lokalne samouprave na volju što će i gdje biti, a bez konkretnog, zajedničkog plana, uz sve, dolazi u zadnji čas. Kao što smo već napomenuli Plan gospodarenja otpadom mora se usvojiti do prvog dana iduće godine, sada je kraj listopada, on još uvijek nije izrađen, a još treba proći javno savjetovanje i usvajanje na Skupštini. Što se dosad čekalo ostaje nepoznato.
Austrijski državljanin od 13 do 19 sati palio veću količinu bio otpada nakon proteka vremena za koje je dobio odobrenje nadležne vatrogasne postrojbe te pritom nije poduzeo sve potrebne mjere zaštite. Naime, muškarac nije poduzeo mjere da se požarište ugasi do kraja te je došlo do ponovnog paljenja vatre, koju su oko 20.10 sati ugasili vatrogasci
Smijenjeni Mauricio Bajerić kaže da je na sjednicu u Šušnjevicu došao potpredsjednik IDS-a i labinski gradonačelnik Valter Glavičić. "Sve je unaprijed bilo spremno za naše izbacivanje. Jedva su nam dali da govorimo. Samo su digli ruke. Navodno su nazvali iz Pule i poručili 'ili mi letimo van ili se gasi podružnica u Kršanu'. Ova odluka nije demokratska, samo nanosi štete IDS-u i nije pozitivno doživljena u sredini u kojoj živimo i radimo", kaže on
Povodom smrti Vlade Kraljevića, gradonačelnika Grada Umaga-Umago u mandatima 1996.-2001. godine i 2005.-2008. godine iz redova IDS-a, na zgradama gradske uprave Grada Umaga-Umago dana 20. i 21. svibnja 2024. godine u znak žalosti istaknut će se crna zastava
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
