Voli kamenu podlogu, a često je se može vidjeti kako raste iz samog kamena, pa se mnogi pitaju čime se - osim suncem i morem - hrani ova izuzetna biljka blagog i ugodnog mirisa
Voli kamenu podlogu, a često je se može vidjeti kako raste iz samog kamena, pa se mnogi pitaju čime se - osim suncem i morem - hrani ova izuzetna biljka blagog i ugodnog mirisa
Ima jedna biljka koja voli ljeto, sunce i more, baš kao i mi ljudi.
Mjesta koja izabire za rast moraju biti u dosegu prskanja morskih valova, pa je nazivaju i biljka slanuša budući da raste isključivo na slanome tlu.
Voli kamenu podlogu, a često ju se može vidjeti kako raste iz samog kamena, pa se mnogi pitaju čime se - osim suncem i morem - hrani ova izuzetna biljka blagog i ugodnog mirisa.
Kod nas je najpoznatija kao morska lavanda, rešetkasta mrižica ili divlja statica, ali nažalost zbog njene dugotrajne ljepote i nakon branja, postala je jako ugrožena.
Naime, kada se uberu grančice s cvjetovima ove endemične biljke hrvatskog primorja, nije ih potrebno staviti u vodu jer morska lavanda će svoje cvjetove čuvati u punom "sjaju" sve do idućeg ljeta, kada će nažalost biti bačena u smeće i zamijenjena novom.
Kolovoz i rujan su mjeseci kada ova biljka cvate svojom punom snagom, te je upravo sada na meti onih koji žele svoj dom ukrasiti buketom ugrožene biljke.
Srećom, iako malobrojne, postoje oaze koje su ljudima teže pristupačne, pa je na njima morska lavanda ipak našla svoje sigurno mjesto.
Na području samog juga Istre postoji nekoliko takvih oaza na kojima još uvijek raste ova endemična biljka, poput Marlere kod Ližnjana, donjeg Kamenjaka i medulinskog arhipelaga, priobalja Šišana, Peroja, Barbarige, pa čak pulskog zaljeva.
Tko je i zašto podignuo tužbe protiv Istarskog veleučilišta? U petom nastavku serijala otkrivamo suludu situaciju koja se godinama odvija na toj visokoškolskoj ustanovi u vlasništvu Istarske županije
Tko je zaposlenica Istarskog veleučilišta, doktorica politologije koju nitko u toj visokoškolskoj ustanovi nije vidio već godinama? * Predstavljamo novu ravnateljicu pazinske Gradske knjižnice Majdu Milevoj Klapčić. Profesorica je talijanskog jezika i književnosti, dosad knjižničarka u Srednjoj školi Mate Blažina u Labinu
Visina potpore i subvencije po korisniku godišnje iznosi 50 posto troškova definiranih pojedinačno kroz pet mjera, a najviše 1.000 eura. Porez na dodanu vrijednost (PDV) te sve zakonom regulirane pristojbe nisu prihvatljiv trošak
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
