"U proučavanjima vrlo složene jezične stvarnosti u Istri promatrane iz perspektive multilingvizma i multikulturalnosti te kroz jezik i djela najvažnijih istarskih preporoditelja, od Dobrile, Laginje, Spinčića i Mandića važno će mjesto imati i nedavno objavljen Istarski biografski leksikon - biografske natuknice o najvažnijim osobama koje su obilježile povijest Istre", preporučila je jezikoslovka rodom iz Vineža
"U proučavanjima vrlo složene jezične stvarnosti u Istri promatrane iz perspektive multilingvizma i multikulturalnosti te kroz jezik i djela najvažnijih istarskih preporoditelja, od Dobrile, Laginje, Spinčića i Mandića važno će mjesto imati i nedavno objavljen Istarski biografski leksikon - biografske natuknice o najvažnijim osobama koje su obilježile povijest Istre", preporučila je jezikoslovka rodom iz Vineža
Jezikoslovka dr. sc. Teodora Fonović Cvijanović, znanstvenica i predavačica na Filozofskom fakultetu pulskog sveučilišta nova je gošća rubrike "Što čitam?", hvalevrijednog projekta Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Puli i Gradske knjižnice i čitaonice Pula, kojim se obilježava 30 godina Odsjeka i pokretanja studija hrvatskoga jezika i književnosti na pulskome sveučilištu.
U rubrici Što čitam? profesori i profesorice kroatistike preporučuju knjige za čitanje, i to stručnu literaturu i beletristiku.
Vrijedi podsjetiti da je izvanredna profesorica dr. sc. Teodora Fonović Cvijanović na pulskom Sajmu knjige 2022. godine promovirala svoje važno djelo "Juraj Dobrila i hrvatski jezik u Istri", čiji je značaj sukladan gigantskom značaju biskupa Juraja Dobrile (1812. - 1882.), pokretača hrvatskog preporoda u Istri, osnivača prvih hrvatskih škola i društava, pokretača glasila na hrvatskom jeziku u cilju suzbijanja nepismenosti, osobe koja je javnim istupima u Istarskom saboru u Poreču i Carevinskom vijeću u Beču nastojala poboljšati status hrvatskog jezika u Istri.
Uvu je knjigu tada, uz autoricu, predstavio i istarski znanstveni bard, akademik Josip Bratulić.
Dosad su svojih deset preporuka dali predstojnica Odsjeka za kroatistiku na pulskom sveučilištu doc. dr. sc. Dubravka Dulibić-Paljar, zatim filologinja Samanta Milotić Bančić, pa prof. dr. sc. Blaženka Martinović, voditeljica Katedre za hrvatski jezik na pulskom sveučilištu, komunikologinja dr. sc. Tijana Vukić, nakon nje jezikoslovka doc. dr. sc. Vanessa Vitković Marčeta, te teoretičar književnosti doc. dr. sc. Matija Jelača.
Ova jezikoslovka, rodom iz Vineža, bavi se standardološkim temama te novijom poviješću hrvatskoga standardnoga jezika u Istri. U slobodno vrijeme, kaže, voli šetnje u prirodi te različite sportske aktivnosti.
- Od stručne literature izdvojila bih dvije vrlo vrijedne monografije Ive Pranjkovića iz područja sintakse hrvatskoga standardnoga jezika, to su Hrvatska skladnja i Druga hrvatska skladnja te tri knjige Kognitivne gramatike hrvatskoga jezika Branimira Belaja i Gorana Tanackovića Faletara, s podnaslovima: Imenska sintagma i sintaksa padeža (2014.), Sintaksa jednostavne rečenice (2017.) i Sintaksa složene rečenice (2020.), nastalih na teorijskome i metodološkome modelu kognitivne gramatike, navodi i nastavlja.
- Također, u proučavanjima vrlo složene jezične stvarnosti u Istri promatrane iz perspektive multilingvizma i multikulturalnosti te kroz jezik i djela najvažnijih istarskih preporoditelja, od Dobrile, Laginje, Spinčića i Mandića važno će mjesto imati i nedavno objavljen Istarski biografski leksikon - biografske natuknice o najvažnijim osobama koje su obilježile povijest Istre.
U slobodno vrijeme čita poeziju i prozu ponajviše domaćih autora.
- Opušta me čakavska poezija pa sam stoga nerijetko gost književno-literarnih manifestacija poput Pićonski feroli i feralići, Verši na šterni, Di ča slaje zvoni, Ca je ča.
Od čakavskih pjesnika izdvaja Nedu Milenkovski, Sanju Depikolozvane, Nadu Galant i Tomislava Milohanića čije su pjesme, veli, bogata riznica već možda malo zaboravljenih riječi i čiji stihovi pokreću sudbinska pitanja o životu, smrti, ljubavi, dobroti, sreći, zdravlju, vjeri u čovjeka…
"Od domaćih bih proznih djela preporučila kriminalističke romane Jurice Pavičića Mater dolorosa, Žigice i Crvena voda koji će zaintrigirati svakoga tko uz čitanje voli vježbati koncentraciju i razvijati sposobnost primjećivanja i povezivanja. Posebno bih istaknula njegov višestruko nagrađivani roman Crvena voda kao literarno vrlo snažno djelo u kojem je u prvome planu prikaz međuljudskih odnosa razorenih tragičnim dugogodišnjim nerazjašnjenim događajem uz koji u pozadini pratimo pratimo društveno-političke i socijalne promjene jednoga maloga dalmatinskog mjesta", obrazlaže Teodora Fonović Cvijanović.
- Dubok dojam na mene ostavila je i Ivana Šojat svojim romanima Ljudi ne znaju šutjeti, Ezan, Ničiji sinovi, a posebice romanom Unterstadt gdje kroz život četiriju generacija žena jedne građanske obitelji njemačkih korijena poniremo i u mnoge druge sfere života te saznajemo o kompleksnim povijesnim mijenama, ratu, smrti, nepravdi, ali i o ljubavi, veselju i obiteljskim odnosima.
Za kraj, zaključuje Teodora Fonović Cvijanović, uživajmo u pjesmi 'Udori mojega življenja' pjesnikinje Sanje Depikolozvane u kojoj iz čvrsto stisnutog fačolića iskaču bogati mirisi njezina života - njezina najveća bogatstva:
Skrila son se zot kuće,
sela na koronu,
i, da me niki ne vidi,
u krilu raskrotičala uzalj z fačolića.
A š njega su skočili si udori mojega življenja:
parotnice mojega otročlja,
tepla ruka moje matere,
pot mojega oca,
slatke besede mojega muža,
prvi koračići moje dice.
Dišila son udore i uživala, uživala!
Niki me je zazva.
Brzo son fačolić zamotala,
da ne bih bez svoje najveće bogatije ustala.
Zdenko Požgain predstavio je ovogodišnju izložbu pod nazivom 'Izdavačke djelatnosti vezane za Domovinski rat i udruga proizašlih iz Domovinskog rata' koja će biti otvorena u Domu hrvatskih branitelja nakon Mimohoda. Na izložbi će biti predstavljeno 57 različitih knjiga vezanih uz Domovinski rat koje će biti popraćene s preko 100 ilustracija i karata na panoima
Osumnjičenici žrtvu odnijeli od ugostiteljskog objekta u obližnju ulicu i ostavili je na tlu u besvjesnom stanju, bez da su žrtvi omogućili medicinsku pomoć
Najbolji ovogodišnji maturanti su: Kim Radešić iz Gimnazije Pula,Tonči Velenik iz Tehničke škole Pula, Andreas Grabovac iz Medicinske škole Pula, Stefano Stocco iz Talijanske srednje škole Dante Alighieri Pula, Marko Erceg iz Strukovne škole Pula, Jana Nikolovska iz Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova Pula, Lindy Rnjak iz Škole za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Pula, Iris Rakovac iz Ekonomske škole Pula, Luka Barzelatto iz Škole za odgoj i obrazovanje Pula, Matej Beltrame iz Škole primijenjene umjetnosti i dizajna Pula i Rafael Ivančić iz Strukovne škole Pula
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
