DUŠICA RADOJČIĆ (MOŽEMO!): Brijuni Rivijeru ugasiti. Po pitanju korupcije, bespravne gradnje i medijskih sloboda najvažnije je maknuti HDZ

Je li budućnost pulskog zaljeva turizam ili industrija? Treba li država vlasništvo nad zemljištem prepustiti gradu Puli? Treba li država nastaviti financirati brodogradilište Uljanik i dokad? Na koji način treba riješiti problem zagađivanja pulske cementare?

Potrebna nam je diverzifikacija gospodarstva, ne možemo živjeti samo od turizma, pa će i te dvije djelatnosti morati pronaći način suživota. Pula nema proizvodnu zonu, osim te na obali, i na tom području djeluje više uspješnih tvrtki koje se bave brodogradnjom i srodnim djelatnostima. Unutar zidova Uljanika, koji nema više potrebu za tolikim prostorom, ima još puno mjesta za proizvodnju.

Novo financiranje Uljanika ne bi smjelo biti puko održavanje na životu već nužni korak u osiguravanju nastavka brodogradnje, gdje se uz brigu o planu razvoja radi i na jasnoj proizvodnoj orijentaciji i modernizaciji. Jer posla u EU ima, ali kapaciteta nema, tržište je gladno navoza i prostora za gradnju brodova. Za to je potrebna iskusna uprava i industrijska strategija u kojoj brodogadnja ima važno mjesto.

Cementara, nažalost, unatoč uspješnosti i velikim profitima, ne zadovoljava standarde zaštite okoliša i zagađenjem zraka ugrožava nam zdravlje. Grad treba hitno u funkciju staviti mjernu stanicu Fižela s mjerenjem svih parametara, te postaviti barem još dva uređaja čije bi rezultate građani izravno mogli pratiti.

Na koji način riješiti problem Kaštijuna, treba li ga premjestiti? Kako urediti gospodarenje otpadom u Istri, a da nije sav teret na južnoj Istri?

Gospodarenje otpadom u Istri treba biti ravnomjerno raspoređeno kako bi se smanjio teret na južnu Istru. To uključuje izgradnju i modernizaciju postrojenja za obradu otpada u različitim dijelovima regije, poticanje odvajanja otpada i recikliranja te educiranje stanovništva o važnosti održivog gospodarenja otpadom. Kaštijun ne funkcionira upravo zbog neodvajanja biorazgradivog otpada u većini područja Istre, koji onda završava na Kaštijunu, a to rezultira zagađenjem zraka. Izgradnja kompostana i drugih postrojenja za obradu biootpada te sortirnica su nužne za rješavanje ovog problema. Istarska županija kasni s donošenjem plana gospodarenja otpadom koji bi trebao definirati kapacitete i lokacije nedostajućih postrojenja prema potrebama u različitim područjima. Potreban je odlučan politički angažman za pokretanje izgradnje dodatnih postrojenja. Bez toga, sve druge inicijative će biti zakočene, a agonija zagađenja će se nastaviti.

TURIZAM Je li Istra previše ovisna o turizmu? Koji je najbolji smjer razvoja istarskog turizma? Kako bi riješili problem pretjerane apartmanizacije (treba li ograničiti novogradnju) uz, u isto vrijeme, premalo stanova za mlade?

Istra je intenzivno ovisna o turizmu. Trebamo zaokret od turizma koji se do sada razvijao neplanski i neodrživo, a čija se korist u velikoj mjeri odlijeva van zemlje. Rješenje je održivi turizam koji balansira gospodarsku korist, kvalitetu života lokalnog stanovništva i očuvanje okoliša.

Apartmanizacija je direktna posljedica takvog razvoja turizma, što je rezultiralo padanjem kvalitete života lokalnog stanovništva, pretjeranim pritiskom na infrastrukturu, te suludim trošenjem prostora uzrokovanim poreznom politikom koja potiče štednju investiranjem u nekretnine.

Izrazito snažna turistička aktivnost dovodi do porasta cijena nekretnina i najma, koji postaju nepriuštivi velikom dijelu lokalnog stanovništva. Na cijene se može utjecati gradnjom javnih stanova za priuštivi najam, te poreznom politikom koja ne favorizira kratkoročni najam nauštrb dugoročnog, niti štednju u nekretninama nauštrb drugih oblika investicija.

Trenutno u računanje ukupnih smještajnih kapaciteta nisu uključeni privatni i nekomercijalni smještaj, a oni predstavljaju više od polovice smještaja u Istri. Ukupan broj je ključan za procjenu prihvatnog kapaciteta i granice rasta, koja je sigurno već dosegnuta ili premašena.

Od presudne je važnosti raditi na povezivanju turizma s drugim sektorima poput kulture, zdravstva ili poljoprivrede kako bismo stvorili kvalitetnu turističku ponudu pored “sunca i mora”.

Na koji način zaustaviti bespravnu gradnju (tri ključna koraka). Treba li strože kažnjavati daljnju devastaciju prirode uključujući i ilegalne otpade? Treba li nadležne inspekcije i odluke o kaznama spustiti na lokalnu i regionalnu razinu?Tko bi u tom slučaju bio odgovoran za provođenje rušenja bespravnih gradnji?

Najprije treba maknuti HDZ. Zatim se može s bespravnom gradnjom početi postupati odlučno i oštro. Najprije treba krenuti u masovno rušenje objekata za koje je već utvrđena bespravnost. Zatim treba uvesti brze i hitne postupke, uz dronove za snimanje područja, kako bi se novi bespravni građevinski radovi stopirali u začetku. Treba osnažiti građevinsku inspekciju, osmisliti aplikacije gdje građani mogu snimiti i prijaviti divlju gradnju, nakon čega nadležni moraju odmah izaći na teren i rušiti. Komunalni redari moraju imati ovlasti tražiti hitno postupanje državnog inspektorata. Ideja prebacivanja odgovornosti na lokalnu samoupravu nije dobra jer u mnogim slučajevima JLS nemaju dostatne resurse. Bespravnu gradnju, ali i devastaciju prirode i zagađnje okoliša treba kažnjavati visokim kaznama, koje će zaista biti odvraćajuće. U slučaju ponavljanja djela počinitelji bi orali kazneno odgovarati.

Kako vidite istarsku energetsku budućnost? Na koji način pristupiti ogromnom broju zahtjeva za postavljanje solarnih panela? Podržavate li gradnju vjetroelektrana na moru?

Hrvatska i Istra moraju postati energetski održive, čuvajući pritom ekosustave i biološku raznolikost. Fosilna goriva što prije treba zamijeniti obnovljivim izvorima. Građanima treba osigurati priuštivu energiju iz obnovljivih izvora, omogućiti im ulaganje u njih, ali i u vlastite energetske zajednice. Budućnost vidimo u masovnoj solarizaciji, za početak krovova postojećih javnih i privatnih zgrada jer to ima najmanji utjecaj na okoliš. U načelu podržavamo vjetroelektrane, ali ne po HDZ-ovom korumpiranom modelu Krš-Pađene. Što se sjevernog Jadrana tiče, ono je malo, plitko i zatvoreno more i svaki je utjecaj tu daleko veći nego drugdje. Zato je za eventualne vjetroelektrane najprije potrebno napraviti ozbiljnu i nezavisnu studiju utjecaja na okoliš, ali dok je HDZ na vlasti tome se ne možemo nadati.

Koja tri ključna koraka za poboljšanje stanja u zdravstvu, kako spriječiti odljev kadrova? Kako spriječiti odljev kadrova u obrazovanju? Trebaju li svi vrtići biti besplatni i odakle financije za to?

Revitalizacija zapuštene primarne zdravstvene zaštite, depolitizacija upravljanja u zdravstvu i snažnija kontrola i trošenje javnih sredstava te pravedno nagrađivanje liječnika. Primarna zdravstvena zaštita je temelj održivog zdravstvenog sustava i tu moramo imati dovoljno visoko motiviranih i iskusnih liječnika. Treba spriječiti odljev javnog novca iz HZZO privatnicima, odnosno urušavanje javnog sektora, kojeg prati i odljev kadrova.

Najprije treba osigurati dostupnost vrtića svoj djeci u RH, učiniti cijene maksimalno prihvatljivima roditeljima, unaprijediti uvjete rada i materijalna prava zaposlenih u vrtićima i uvesti stipendije za odgojitelje koji su deficitarno zanimanje. Besplatni vrtići mogu biti dugoročni cilj, ali tek kad se ostvari niz opisanih i drugih preduvjeta.

Kadrovi se zadržavaju boljim plaćama i uvjetima rada koji se podižu kroz kolektivno pregovaranje, umjesto jednostranih poteza Vlade, te smanjivanjem regionalnih razlika u razvoju.

Koja su po vama tri najveće istarske korupcijske afere? Jeste li zadovoljni pravnom državom i, ako niste, na koji bi način poboljšali stanje u istarskom pravosuđu? Kako ojačati borbu protiv korupcije u Istri?

Evo samo nekih aktualnih: skandalozni slučaj privatizacije i pretvorbe bivše cementare i terena uz more, od kamenoloma Max do SRC Valkane i šume Lungomare, te pogodovanje Stevanu Muidži prilikom prenamjene urbanističkih planova u režiji IDS-a, a onda i gradonačelnika Zoričića. Slučaj visokopozicioniranog HDZ-ovca Antona Klimana koji je makinacijima i pogodovanjem bivšeg IDS-ovog vodnjanskog gradonačelnika došao do vrijednog zemljišta u Barbarigi te uložio milijune eura čije porijeklo skriva. Treći je uništavanje pomorskog dobra i pogodovanje SDP-ovog umaškog gradonačelnika Bassanesea tvrtki Čista voda d.o.o. odnosno Petram resortu kod izdavanja koncesije na pomorsko dobro.

Ne može se poboljšati stanje u istarskom pravosuđu bez promjene na nacionalnoj razini. Osigurat ćemo uvjete za neovisno djelovanje državnog odvjetništva i sudova na svim razinama, povećati njihovu učinkovitost, te osigurati njihovu pravovremenost i kvalitetu. Od glavnoga državnog odvjetnika, kojega de facto na tu dužnost imenuje i te dužnosti razrješava Vlada RH i o čijem proračunu odlučuje ta ista Vlada, ne može se očekivati visok stupanj neovisnosti. Onda još i na taj način imenovan GDO onda imenuje ravnatelja USKOK-a. Pa tko može takvom sustavu vjerovati? Stvorit ćemo uvjete u kojima će najbolji pravnici, s visokim stupnjem profesionalnog integriteta birati posao unutar pravosuđa. S obzirom na pranje prljavog novca kojemu svjedočimo u Istri, pomoglo bi ponovno uspostavljanje financijske policije pri Poreznoj upravi radi kažnjavanja nerazmjera prihoda i imovine te podrške DORH-u u progonu i kažnjavanju porezne evazije i pranja novca.

Treba li u Istri smanjiti broj općina i, ukoliko treba, koje općine ukinuti? Kako zaustaviti stranačku „bonamenat” politiku uhljebljivanja

Smisao teritorijalnog preustroja nije puko smanjivanje broja općina već stvaranje uvjeta u kojima će lokalna samouprava imati kapacitete i resurse za upravljanje vlastitim razvojem i stvaranjem uvjeta za kvalitetan život svojih stanovnika. Lokalna samouprava mora moći pružati osnovne usluge svom stanovništvu - vrtiće, primarnu zdravstvenu zaštitu, socijalne usluge, bazičnu infrastrukturu. Puno je općina u Hrvatskoj danas koje nemaju ni novaca ni ljudi za to. Zato naša politika regionalnog razvoja smjera osnažiti manja urbana središta kojem gravitiraju okolna ruralna područja, kako bi većina stanovnika svoje bazične potrebe mogla ispuniti u svojoj neposrednoj blizini. Kad preuzmemo vlast, ta će se politika provoditi u cijeloj Hrvatskoj, a odluke o tome koje će se općine ukinuti ili ne bit će rezultat analiza i rasprave, a ne prelamanja preko koljena.

Samo naš dolazak na vlast je garancija da neće biti uhljebljivanja, što smo pokazali u Zagrebu.Transparentnost i meritokracija su ključni u tom procesu.

Treba li nakon 20 godina ukinuti tvrtku Brijuni Rivijera? Je li elitni turizam budućnost za Brijune?

Brijuni rivijera d.o.o., kao županijsko-državna firma više od 20 godina, služi za uhljebljivanje IDS-ovih i HDZ-ovih kadrova. Ta je tvrtka dobar primjer suradnje IDS-a i HDZ-a, kao i za prostorne politike koje su im svojstvene, koje ne odgovaraju potrebama lokalne zajednice već za održavanje korupcijske hobotnice. Ma kakav elitni turizam. Na smiješnom webu Brijuni rivijere možete naći dva planirana projekta, Muzil i Hidrobazu, koji se temelje na štetnom i prevaziđenom modelu masovnog turizma i apartmanizacije. Nedavno je jedan međunardoni tim uglednih urbanista izradio sasvim drugačiji plan za Muzil, koji prepoznaje vrijednost tog područja uvažava potrebe lokalne zajednice i nužnost prilagodbe klimatskim pormjenama. Tvrtku Brijuni rivijera trebalo je odavno ugasiti. Brijunski otoci su nacionalni park pa sadržaje treba prilagoditi toj svrsi.

Liberalizacija ili limitiranje abortusa; Istospolni brakovi i pravo na udomljavanje djece; Treba li politika prema ilegalnim migrantima biti oštrija? Treba li ograničiti uvoz strane radne snage? Treba li zabraniti molitelje na javnim mjestima?

Pravo na besplatan i dostupan pobačaj stavit ćemo u Ustav, a istospolnim parovima omogućit ćemo posvajanje djece, to je dio naših najavljenih hrabrih poteza. Pravo na pobačaj u zakonskom roku, kao i nakon roka u slučajevima medicinske indikacije ili zbog kaznenog djela silovanja.

Nije prihvatljivo da se žene moralno ucjenjuju i ponižavaju pred bolnicama. Po uzoru na Španjolsku, katoličku zemlju, i Njemačku zabranit ćemo vjersko maltretiranje ispred bolnica.

Migranti nisu pojava koja ugrožava nacionalnu sigurnost, to je jedna od huškačkih tema desnice koja sije mržnju i strah. Radi se o ljudima koji bježe od siromaštva i rata. Izbjeglice moraju imati pristup azilu, a migranti pravo na humani pristup. Krijumčare ljudi treba strože kažnjavati.

Država je dopustila da razni posrednici diktiraju cijenu rada odnosno da strani radnici postanu jeftina radna snaga koja ruši cijenu rada domaćih radnika i to zato jer su dozvole vezane za poslodavce umjesto za potrebe tržišta rada u cjelini. A taj je model odabran jer se HDZ-ovci i njima bliski ljudi bogate na uvozu radne snage.

Jeste li zadovoljni stanjem medijskih sloboda u Istri? (ocjena od 1 do 10)

Dobar dio medija u Istri ne ispunjava svoju temeljnu funkciju nepristranog informiranja javnostu zbog političkih pritisaka, financijske ovisnosti ili sklonosti vlasnika. Profesionalnim i neovisnim medijima HDZ je slobodu ograničio Lexom AP, kojim je curenje informacija iz sudskih istraga postalo kazneno djelo. HRT se iskorištava u političke svrhe, a politizirano je i imenovanje direktora i regulatornih tijela. Nedavno smo, npr., zbog cenzure prijavili urednicu Regionalnog dnevnika Sudu časti HND-a. Kupnjom regionalnih novina preko “kumova” HDZ je dodatno ovladao medijskom scenom u Istri. Kontrolu nad medijima u Istri stekao je i IDS netransparentnim ”podmazivanjem”, doprinoseći uništavanju neovisnog novinarstva. Danas neke JLS imaju javne natječaje za financiranje medija, varajući potom davanjem puno većih iznosa medijima putem skrivenih proračunskih stavki. Zato stanje ocjenjujem s 3. Naši su prioriteti ukidanje Lex AP-a, politička neovisnost HRT-a, uvođenje boljih mjera transparentnosti vlasništva i financiranja te mjere za suzbijanje SLAPP tužbi protiv novinara.