Zadnjeg dana kolovoza 2011. godine njemačkom se državljaninu Matthiasu Husemannu život doslovno pretvorio u pakao. On je u društvu svoje supruge Kerstin i sina Juliusa Heyera, kao gost u kampu Valalta, nakon cjelodnevnog kupanja, na traileru kroz kamp vukao svoje plovilo. Bio je to katamaran s dva gumena, zrakom ispunjena madraca, te metalnom konstrukcijom povezanom sa madracima i metalnim jarbolom visine šest metara.
U jednom trenutku jarbol je dotaknuo dalekovod i struja je snažno opalila njemačkog turistu, negovu suprugu i sina.
Amputacija desne noge i nožnih prstiju na lijevoj nozi
Do strujnog udara došlo je unutar kampa Valalta, na zemljanom putu izgrađenom za prijevoz plovila od kampa do mora i obrnuto. Nesreća se dogodila na dijelu puta koji prolazi ispod električnog dalekovoda jačine 35 kV. Kratki spoj izazvao je dodir vrha jarbola sa žicama dalekovoda.
Uslijed strujnog udara Matthias Husemann je zadobio teške i po život opasne ozljede i to opekline trećeg stupnja šaka, podlaktice, trupa, genitalija, natkoljenice i potkoljenice, te obaju stopala. Ukupno mu je opeklinama zahvaćeno 61 posto površine tijela.
Kamp Valalta (Foto Duško Marušić/Pixsell)
Zbog težine oslijeda Husemannu je amputirana desna noga iznad koljena, amputirani su mu prsti na lijevoj nozi te je doživio reaktivnu depresiju uz produljeni sindrom ustezanja i straha. Nesretni turist je nakon nesreće 36 dana bio u komi.
Najprije je zbrinut na odjelu intenzivne njege u KBC Rijeka. Potom je, nakon tri dana, avionom prebačen u Kliniku za plastičnu i rekonstruktivnu kirurgiju te kirurgiju šake i opeklina u Munchenu. Tamo je boravio ukupno 50 dana te je na njemu izvršeno 12 teških i bolnih operativnih zahvata poput amputacije desne noge i nožnih prstiju na lijevoj nozi, te presađivanje kože.
Husemann je prije nesreće bio aktivan sportaš. U trenutku nesreće imao je 43 godine.
Pulski županijski sud odbacio kaznenu prijavu
Njegova supruga Kerstin Heyer je prilikom incidenta u kampu Valalta zadobila opekline, konvulzivni napad, oguljotinu kože čela i opekline manje površine oba dlana i stopala, prvog i drugog stupnja. Te su ozljede okarakterizirane kao lake tjelesne ozljede.
Kirsten Heyer
Nakon ozljeđivanja Heyer je bila na bolničkom liječenju gdje joj je odstranjena izgorjela koža na stopalu i presađena koža skinuta s drugih dijelova njenog tijela.
Husemannov sin Julius Heyer je uslijed strujnog udara zadobio konvulzivni napadaj i opekotine prvog i drugog stupnja desne podlaktice i oba stopala.
Kamp Valalta (Foto: Duško Marušić/Pixsell)
Zbog svi navedenih ozljeda, psihičkih posljedica i poslovnih gubitaka obitelj je tri godine kasnije, u kolovozu 2014. podigla tužbu protiv HEP- a, Valalte i Croatia Osiguranja od kojih su tražili oko pola milijuna eura odštete.
Ako se pitate zašto su čekali dvije godine evo i tipičnog hrvatskog odgovora: policijska istraga nesreće rezultirala je kaznenom prijavom, ali je ista odbačena, baš kao što je odbačen i kasniji pokušaj njemačke obitelji da preuzme kazneni progon na pulskom Županijskom sudu.
Naime, taj sud nije smatrao da postoje elementi kaznene odgovornosti odgovornih osoba u Valalti i HEP-ODS-u.
Nakon tih odbačaja, u kolovozu 2014. godine Husemannovi ustaju s tužbenim zahtjevom na Trgovačkom sudu u Pazinu.
Sutkinja Tijana Licul: Valalta i HEP su odgovorni
Koncem svibnja ove godine sutkinja Trgovačkog suda u Pazinu Tijana Licul presudila je da tuženici oštećenima moraju platiti štetu. Obrazloženje presude je argumentirani je dokaz pogubnih posljedice bespravne nezakonite gradnje i općenito bezakonja koje, uz prešutni amen politike i pravosuđa, i dan danas vlada diljem Istre.
Naime, tvrtka Valalta nezakonito je proširila svoj kamp i u tom nezakonitom dijelu godinama nezakonito poslovala. Gosti tog dijela kampa doslovce su, iako nesvjesni, nosili glavu u torbi. Evo prvog obrazloženja sutkinje.
-Tužena Valalta je nelegalno i bez građevinske dozvole proširila kamp ispod dalekovoda visokog napona i sagradila je prometnicu ispod dalekovoda koja iz kampa vodi prema moru, te je uz tu prometnicu uredila i parkiralište za prikolice kojima se vozila vuku u lučicu. Sve to bez da je svoje goste uopće obavijestila o opasnosti koja prijeti od prolaza ispod dalekovoda visokog napona, napisala je u presudi sutkinja Licul.
- Od 2005. kada je donesen novi prostorni plan, pa do 2011. godine, područje kamp djelatnosti se nije moglo nikako proširiti jer je za izdavanje bilo kakvog akta o gradnji trebalo sačekati donošenje Urbanističkog plana uređenja, koji je donesen tek 2011. A upravo je tužena Valalta u tom razdoblju, bez pribavljanja ikakvih akata, proširila obavljanje kamp djelatnosti i to na području gdje se nesreća dogodila, ustvrdila je sutkinja i zaključila.
-U svakom slučaju, tužena Valalta je u vrijeme štetnog događaja obavljala kamp djelatnost izvan područja za koje je imala dozvolu, napisala je u presudi sutkinja Licul.
Inače, Valalta to čini i danas.
Valalta itekako bila svjesna opasnosti koja prijeti od dalekovoda
U nastavku obrazloženja presude sutkinja se osvrnula na nezakonitost postojanja dalekovoda u kampu.
- Dodatno na to, članak 115. Pravilnika o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV (Službeni list SFRJ 65/1988) propisana je zabrana prelaska dalekovoda preko kampova. Taj članak izričito zabranjuje da se kamp nalazi ispod dalekovoda odnosno da dalekovod bude unutar kampa no tužena Valalta je postupila protivno toj zabrani i proširila je kamp na područje preko dalekovoda tako da se taj dalekovod nalazio unutar kampa, zaključila je Licul.
- Iz dokaza izvedenih u ovom postupku sud smatra da je tužena Valalta itekako bila svjesna opasnosti koja prijeti od dalekovoda, kao i činjenice da se kamp ne smije prostirati ispod dalekovoda odnosno da dalekovod ne smije biti u kampu, piše u obrazloženju presude.
- Dakle, tužena Valalta je obavljala djelatnost kampa na području za kojeg nije imala dopuštenje. Da stvar bude gora, obavljala ju je na području na kojem je izričito zabranjeno obavljanje kampa. Tuženiku HEP – ODS-u to je bilo poznato, no unatoč tome nije poduzeo niti jednu radnju da bi tako što spriječio. Radi navedenog, oba tuženika odgovaraju za štetni događaj od 31. kolovoza 2011. godine kada su tužitelji dok su gurali katamaran sa podignutim jarbolom udarili u žice dalekovoda, zaključila je sutkinja.
Valalta: Husemann se ponašao obijesno?!
Uprava tvrtke Valalta od samog početka smatrala je da je za nesreću kriv sam Husemann.
- Kako je vidljivo iz tužbe i policijskog zapisnika, do štetnog događaja je došlo isključivo zato što su tužitelji vukli prikolicu sa plovilom na kojem je bio podignut jarbol te su tako zakačili dalekovod. Dakle, isključiva odgovornost za štetni događaj je na tužiteljima. Oni su nakon strme uzbrdice kojom se izlazi iz područja kampa došli do prolaza kuda ide trasa dalekovoda. Nakon toga su zaobišli jedan dalekovod i žice koje su išle od tog dalekovoda prema trafostanici te su nastavili gurati plovilo između žica dalekovoda po tome tada makadamskom putu. To je nevjerojatno neoprezan, gotovo obijestan postupak svojevrsnog slaloma između žica u situaciji u kojoj za to ne postoji nikakva potreba niti nužnost. To je krajnja nepažnja tužitelja, tvrdili su iz Valalte i, unatoč očitoj krivici, na sve načine izbjegavali platiti štetu i na taj način suđenje i traumu nastradalih produžili za najmanje deset godina.
Ilustracija Novi List
Njihove stavove sutkinja Tijana Licuk nije uvažila.
- Tužena Valalta je ta koja mora brinuti o sigurnosti gostiju a ne gosti. Plastično rečeno, Valalta je bila dužna brinuti i osigurati da tužitelji nesmetano prenesu katamaran do mora i natrag. Po stavu ovoga suda očekivanja tužitelja su bila sasvim opravdana, oni su se nalazili u kampu, na odmoru, i nisu se bavili ničim nedopuštenim, niti im je itko (od osoba kampa) ili išta (znakovi upozorenja) ukazivalo da se nalaze u smrtnoj opasnosti. Tužena Valalta, kao i tuženi HEP-ODS bili su dužni to učiniti, no nisu. S time što ovdje treba dodatno ukazati da bi tužena Valalta bila odgovorna za bilo koji štetni događaj koji bi se dogodio na tom području (primjerice, i da su se tužitelji poskliznuli i slomili nogu) jer je obavljala kamp-djelatnost na području za koje nije imala dozvolu, navodi se obrazloženju dijela ove prvostupanjske presude.
Nema pokajanja: Valalta ponovno bespravno proširila kamp
Uprava Valalte za naš portal nije željela komentirati ovaj događaj. HEP je izrazio žaljenje ali odbio priznati krivicu, dok je riječki odvjetnik Nikola Sabljar, koji je zastupao njemačku obitelj, za Novi list ovog tjedna izjavio.
-Radi se o slučaju grubog zanemarivanja sigurnosti gostiju od kampa Valalta i HEP-ODS-a. Nevjerojatno je da nadležne institucije, uključujući i DORH, nisu poduzele odgovarajuće korake da se odgovorni kazne. Dok god nadležne institucije ne rade svoj posao, a u ovom ga slučaju nikako nisu obavile, moguće je očekivati da se ovakvi slučajevi kod nas događaju i ubuduće. Jer, u Hrvatskoj je izgleda normalno da se čitav jedan dio turističkog kampa ilegalno proširi ispod opasnog dalekovoda, uslijed čega je i došlo do ove tragedije u kojoj je uništen život jedne obitelji i da pritom za to nitko ne odgovara, smatra Nikola Sabljar.
Husemann je tek dobio prvu bitku pred hrvatskim sudovima. Trgovački sud u Pazinu presudio je da su Valalta i HEP-ODS dužni solidarno isplatiti iznos od ukupno 252.913 eura, uvećano za zakonske zatezne kamate, a dužni su nadoknaditi i 80.353 eura troškova parničnog postupka.
– U kolovozu 2011. doživjeli smo tešku nesreću na odmoru u rovinjskom kampu Valalta. Uzrok je bio dalekovod u kampu ispod kojeg se kamp nije smio širiti. Posljedica nesreće bila je da sam pretrpio opekline trećeg stupnja na 61 posto mog tijela te mi je amputirana desna noga iznad koljena. Presuda iz svibnja daje nam nadu u pravdu, a dosuđena odšteta bi, naravno, bila od pomoći meni i mojoj obitelji, kazao je Matthias Husemann novinarki Novog lista Orjani Antešić.
Riječ je, naime, o prvostupanjskoj presudi, najavljene su žalbe, što znači da još treba vidjeti kada će i kakav pravomoćni epilog ovog slučaja biti.
Ono što je evidentno jest činjenica da je, u međuvremenu, Valalta ponovno, bez zakonom propisanih dozvola, proširila kapacitete u kampu.
