Hoće li se u 2024. godini donijeti konačna odluka oko cijelog projekta, a time i transparentno obznaniti financijska konstrukcija, član Uprave ACI-ja Ivan Herak odgovara da bi u prvoj polovici 2024. godine trebali odlučiti kreću li u projekt ili ne
Hoće li se u 2024. godini donijeti konačna odluka oko cijelog projekta, a time i transparentno obznaniti financijska konstrukcija, član Uprave ACI-ja Ivan Herak odgovara da bi u prvoj polovici 2024. godine trebali odlučiti kreću li u projekt ili ne
O tome da državna kompanija ACI d.d. koja upravlja s dvadesetak nautičkih marina na Jadranu namjerava ući i u zračni prijevoz, pisalo se još krajem 2021. godine. Konkretno, tada je već bilo poznato kako planiraju osnovati kompaniju koja će se baviti hidroavionskim prijevozom. Cijeli projekt trebao je zaživjeti tijekom 2022. godine, no od toga nije bilo ništa.
Sredinom ovog mjeseca, javno je objavljeno kako je ACI d.d. sa sjedištem u Rijeci na natječaju Lučke uprave Pule dobio desetogodišnju koncesiju na pomorskom dobru. Iako je taj podatak kroz elektronički oglasnik javne nabave postao vidljiv tek 13. prosinca, ACI d.d. i Lučka Uprava Pula ugovor o koncesiji potpisali su još prije nekoliko mjeseci.
Lučka Uprava dala je koncesiju kompaniji u većinskom državnom vlasništvu "za obavljanje djelatnosti prihvat i otprema hidroaviona i putnika, privez-odvez, te pružanje usluga putnicima uz korištenje o održavanje hidroavionskog pristaništa na djelu lučkog područja u Puli". Koncesija se naime daje na k.č. 73/2, a mjesto obavljanja djelatnosti je dio lučkog područja luke od 800 kvadratnih metara morske površine za upotrebu pristaništa.
Prema ugovoru, ACI d.d. dužan je Lučkoj Upravi Pula plaćati koncesijsku naknadu koja se sastoji od stalnog i promjenjivog dijela. Stalni dio naknade iznosi 5.308 eura godišnje dok promjenjivi dio iznosi 1,5 posto na godišnji ukupni prihod koncesionara od obavljanja djelatnosti i pružanju usluga na području koje mu je dodijeljeno u koncesiju.
U odluci o dodjeli koncesije koju potpisuje predsjednik Upravnog vijeća Lučke uprave Pula Valter Boljunčić navodi se kako se koncesija daje na rok od deset godina od potpisivanja ugovora. Dodajmo i to kako je ukupna vrijednost koncesije procijenjena na 3.929.423 eura.
S obzirom na dosadašnja iskustva s pokretanjem hidroavionskih linija u Hrvatskoj koja su bila neuspješna, prilično je jasno da se radi se vrlo rizičnom projektu s vrlo neizvjesnim ishodom za kompaniju u većinskom državnom vlasništvu.
Iz same kompanije nismo mogli dobiti više informacija o tom projektu. Pitali smo ih o planovima kupnje hidroaviona što su najavljivali još krajem 2021. godine, a pitanja smo još 18. prosinca uputili direktoru ACI- jevog odjela ACI AIR Zdravku Deliću. Do zaključenja ovog teksta, pojašnjenja ACI-ja o projektu nismo dobili.
No, blog EX YU Aviation News, je svojevremeno objavio i prenio riječi Zdravka Delića, koji u kompaniji, dakle već obnaša dužnost direktora. Kao što su mediji ranije izvještavali, na to je mjesto zaposlen bez javnog natječaja. Delić je pak govoreći na Aviation Arena webinaru još krajem 2021. godine potvrdio da pokreću aviokompaniju koja će biti fokusirana na hidroavionski prijevoz.
Već tada se spominjao i tip aviona koji žele nabaviti. Radilo se o amfibijskom avionu Cessna Grand Caravan, a u početku se planirala nabavka tri hidroaviona dok bi u budućnosti, ako bude interesa na tržištu, raspolagali s ukupno pet aviona.
U planu je bilo da hidroavioni povezuju ACI-jeve marine diljem Jadrana, a u drugoj fazi plan je bio povezivati otoke s kopnom. Koliko su sve ove želje i dalje realne, koliko će u konačnici koštati cijeli projekt kao i nabavka hidroaviona, nije precizirao ni član Uprave ACI-ja za financije, korporativno pravo i ljudske resurse Ivan Herak.
Potvrdio je pak da projekt ide dalje. No jasno je da se u ACI-u i dalje nećkaju oko isplativosti, jer konačna odluka o projektu još nije donesena.
- Projekt je još uvijek u nekoj završnoj fazi razvoja i u nekom trenutku bit će donesena odluka. Inače, sve su studije vezane uz projekt dobre, no još uvijek vršimo provjeru određenih podataka koji bi bili važni u donošenju odluke oko ulaska u projekt ili ne. Praktički, imamo već tri studije koje su pokazale da se radi o lukrativnom projektu, ali još provjeravamo neke pokazatelje. To je ozbiljna stvar, kaže Herak.
Dodaje da se ACI morao osigurati s koncesijama jer u protivnom ne bi imali gdje obavljati djelatnost koju planiraju.
- Projekt je u završnoj fazi odnosno pred donošenjem odluke je li isplativ. Moramo biti odgovorni prema vlasnicima i svim dioničarima pa stoga provjeravamo svaki detalj. Koncesija je bila samo osiguranje uvjeta ako se donese pozitivna odluka, kaže Herak.
Što se tiče vrijednosti cijele investicije, kazao je da je to isto poznato, ali da s time još ne može izlaziti u javnost.
- Nisu to neke strašne cifre, no mi smo društvo koje kotira na burzi i sve informacije moraju prvo biti javno objavljene i tek tada ih možemo komunicirati s medijima, kaže član Uprave ACI-ja.
Hoće li se u 2024. godini donijeti konačna odluka oko cijelog projekta a time i transparentno obznaniti financijska konstrukcija, Herak odgovara da bi u prvoj polovici 2024. godine u ACI-ju trebali odlučiti kreću li u projekt ili ne.
Na nevelikom komadu državne zemlje, koji su nepoznate osobe koristile kao svojevrsno ilegalno odlagalište, nalazi se oko 670 tona nasute zemlje i kamenja te sveukupno 300 tona građevinskog otpada, betona i keramike, nastalih rušenjem objekata. No ima tu i azbesta, ambalaže kontaminirane opasnim tvarima i, očekivano, barem jedna tona automobilskih i kamionskih guma
Primarno stanište ove ribe tropske su vode Indijskog i Tihog oceana, a u Sredozemlju se pojavila prvi put prije 18 godina, nakon migracije kroz Sueski kanal. Smrtonosnom je čini iznimno snažan otrov tetrodotoksin, koji u slučaju konzumacije, može izazvati teške zdravstvene tegobe i smrt
"Kao načelnik Općine Raša zalagat ću se za daljnji razvoj i boljitak općine, prije svega u gospodarskom i kulturnom području koje se bazira na bogatoj rudarskoj baštini, te kontinuirano podupirati društvene aktivnosti koje provode udruge i ustanove na području Raše. Dio programa je raspisati izbore za mjesne odbore što će omogućiti direktan kontakt načelnika i članova mjesnih odbora, a samim time i dovesti do boljeg razumijevanja potreba naših građana", kaže Leo Knapić
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
