Stota obljetnica marša na Rim događaj je koji je označio dolazak na vlast fašizma u Italiji, političke ideologije koja je nijekala građanske slobode i ljudska prava, a do kraja 1920-ih godina ugušila politički pluralizam te ekspanzionističkom, imperijalnom i nacionalističkom politikom izravno doprinijela izbijanju Drugog svjetskog rata
Stota obljetnica marša na Rim događaj je koji je označio dolazak na vlast fašizma u Italiji, političke ideologije koja je nijekala građanske slobode i ljudska prava, a do kraja 1920-ih godina ugušila politički pluralizam te ekspanzionističkom, imperijalnom i nacionalističkom politikom izravno doprinijela izbijanju Drugog svjetskog rata
U četvrtak, 27. listopada 2022., u Rijeci će se održati međunarodni znanstveni skup i okrugli stol na temu stogodišnjice Marša na Rim. Program započinje u 9 sati u dvorani Filozofskog fakulteta u Rijeci (Sveučilišna avenija 4, Rijeka) međunarodnim znanstvenim skupom “Stogodišnjica Marša na Rim iz sjevernojadranske perspektive: historiografski izazovi”. U 18 sati u dvorani Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci (Ružićeva 5, Rijeka) program se nastavlja okruglim stolom pod nazivom “Kako danas gledamo na fašizam? Povjesničari o historiografijama, kulturama sjećanja, fašizmu i antifašizmu”. Organizator manifestacije je Istarsko povijesno društvo, u suradnji s Filozofskim fakultetom u Rijeci, Zavodom za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli te Institutom za političku povijest u Budimpešti, ERC Cog NEPOSTRANS. Održavanje skupa i okruglog stola financijski su podržali Istarska županija, Upravni odjel za kulturu i zavičajnost – Regione Istriana, Assessorato cultura e territorialità te Grad Rijeka, Odjel za kulturu.
O međunarodnom znanstvenom skupu:
Stota obljetnica marša na Rim događaj je koji je označio dolazak na vlast fašizma u Italiji, političke ideologije koja je nijekala građanske slobode i ljudska prava, a do kraja 1920-ih godina ugušila politički pluralizam te ekspanzionističkom, imperijalnom i nacionalističkom politikom izravno doprinijela izbijanju Drugog svjetskog rata. Uzevši u obzir različite metodološke pristupe, noviju historiografiju, nadasve o poslijeratnoj tranziciji i paravojnom nasilju, te mogućnost komparativne perspektive, na skupu će sudjelovati deset povjesničara iz Hrvatske, Slovenije i Italije koji će, između ostaloga, govoriti o suvremenim dostignućima historiografija sjevernojadranskoga prostora o temi fašizma i antifašizma, razvoju fašističkog pokreta na sjevernome Jadranu u kontekstu njegova razvoja u ostalim dijelovima Kraljevine Italije, političkim mitovima o granici i na granici, kulturi sjećanja fašističkog režima, ali i današnjoj komemorativnoj praksi antifašističke baštine.
O okruglom stolu:
Povjesničari dr. sc. Vanni D’Alessio i dr. sc. Ivan Jeličić diskutirat će s četiri renomirana povjesničara o historiografijama, kulturi sjećanja, ali i aktualnostima fašizma te baštini antifašizma. Sudjeluju: dr. sc. Branimir Janković s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu te urednik portala Historiografija.hr; dr. sc. Borut Klabjan s Inštituta za zgodovinske študije u Kopru, koautor s Gorazdom Bajcom recentne monografije „Ogenj, ki je zajel Evropo. Narodni dom v Trstu (1920-2020)“, dr. sc. Mila Orlić s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta te dr. sc. Milan Radošević iz Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci, Područne jedinice u Puli, predsjednik Istarskog povijesnog društva.
Policijska postaja u Makarskoj u jutarnjim je satima primila dojavu 73-godišnje žene o muškarcu koji ju je odgurnuo na ulici, a njenog psa udario je nogom. Istoj toj ženi pozlilo je nedugo nakon poziva, a preminula je nakon pružene reanimacije * Napadač je uhićen
“Infobip je uspio tek iz trećega puta, no to je naposljetku oplemenilo kompaniju. Kada radite na nečemu, morate biti neuspješni prva tri-četiri puta”, pojasnio je to međuvrijeme suosnivač i glavni izvršni direktor Infobipa Silvio Kutić * “Naša tehnologija mijenja način na koji organizacije komuniciraju sa svojim korisnicima, bilo da je riječ o automobilskoj industriji, maloprodaji, financijskim uslugama, zdravstvenoj zaštiti ili nekim drugim društvenim djelatnostima”, pojasnio je Kutić
Vučemilović poručuje kako ne želi nikakvu suradnju s SDP-om, a isto tako smatra da njezina stranke ne bi s njima trebala niti sjediti u oporbenim saborskim klupama, ako dođe do dogovora između HDZ-a i DP-a
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
