Resorno ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja službeno je amenovalo nasipavanje jedne od ljepših istarskih prirodnih uvala i plaža s čak 5.500 kubika kamenih oblutaka. U ližnjansku uvalu Kuje za prijevoz planirane količine, da bi bili jasni razmjeri, potrebno je 300 najvećih šlepera, svaki nosivosti 27 tona!
Nasipat će 900 metara obale i to, gle, baš uzduž obale iznad koje je sviježe dovršen mega hotelski resort Del Mar u rukama talijanskog vlasnika Sergia Dalle Nogarea i njegove tvrtke Marina Ibacom, dosad lokalnoj javnosti poznati po ogromnom apart hotel na prostoru nekadašnje tvornice za preradu ribe u Banjolama, koji neki smatraju jednim od najružnijih zdanja na Jadranu i s kojim je vlasnik Dalle Nogare svojedobno imao problema s inspekcijom zbog preizgrađenosti.
Novi hotelski kompleks Resort Del Mar već oglašava smještaj
Pritom nije nevažno da je nositelj ovog ekološki krajnje suspektnog, ali i nimalo jeftinog projekta nasipavanja uvale Kuje matična Općina Ližnjan, time i ližnjanski porezni obveznici.
Tik iznad uvale Kuje, ulaganje talijanskog vlasnika u ovaj kompleks s hotelom i luksuznim apartmanskim sobama na površini od 20 tisuća četvornih metara iznosilo je više od 35 milijuna eura.
No, idemo redom.
Iz Elaborata zaštite okoliša treba prvo citirati ovo: "Zahvat uređenja obalnog pojasa uključuje izgradnju nove šetnice duljine oko 900 metara, sunčališta te pristupa u more. Duž šetnice, izvest će se prilazi na 15 sunčališta. Uređenje sunčališta izvest će se pikamiranjem vrhova stijena i nasipavanjem kamenim oblutkom u ukupnoj količini oko 5.500 m3. Za sva sunčališta planirano je zadržavanje većih okolnih stijena kao prirodna zaštita od utjecaja valova. Ulazi u more uredit će se pikamiranjem, nasipavanjem oblutkom te po potrebi postavljanjem kamenih škrilja".
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja na zahtjev nositelja zahvata, Općine Ližnjan, donio je prije 20 dana, 8. ožujka, rješenje kojim je ustvrdilo da "za zahvat uređenja obale uvale Kuje na području Općine Ližnjan nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš", propisavši pritom mjeru da se za nasipavanje koristi isključivo prirodni kameni materijal bez primjesa zemlje i mulja.
-
Vlasnik obližnjeg hotelskog kompleksa Sergio Dalle Nogare
Iako po važećoj uredbi hrvatske Vlade svaki zahvat koji "obuhvaća nasipavanje morske obale, produbljivanje i isušivanje morskog dna te izgradnja građevina u i na moru duljine 50 metara i više" spada u popis zahvata za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, nadležno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (premda je u slučaju uvale Kuje riječ o čak 900, a ne 50 minimalnih metara i unatoč brojnim negativnim utjecajima na okoliš, biljni i životinjski svijet, koje u svom elaboratu navodi ovlaštena pulska tvrtka Eko Adria) odlučilo je da za ovaj zahvat nije potrebna studija utjecaja na okoliš.
O negativnim utjecajima detaljnije nešto niže, no ovdje ćemo ipak citirati ovaj dio iz elaborata pulske tvrtke Eko Adria: "Zahvat izgradnje šetnice i nasipavanja materijala na sunčališta smatraju se značajnim, negativnim i neizbježnim utjecajima na stanišne karakteristike te posljedično na biljni i životinjski svijet".
Koviljka Aškić iz Eko Adrie: "Ne ulazimo u opravdanost zahvata"
Na naše pitanje nije li investicija ipak pretjerani atak na prirodnu uvalu Kuje, Koviljka Aškić iz tvrtke Eko Adria d.o.o., izrađivača Elaborata zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, kaže: "Mi kao ovlašteni izrađivači Elaborata ne ulazimo u opravdanost zahvata".
Koviljka Aškić: 'Velik problem je u nadzoru, Istra gotovo da nema inspektora zaštite okoliša'
- Naše je da ukažemo na sve moguće negativne utjecaje, kao i na mjere zaštite okoliša. Velik problem je naknadni nadzor. Inspektora zaštite okoliša gotovo da nema u Istri. Jako je važna i uloga nadzornog inženjera tijekom zahvata, no pitanje je koliko će on biti učinkovit ako, recimo, nadzire istodobno još 50 gradilišta, kaže Aškić.
Duž 900 metara obale planira se 15 sunčališta
Pitamo je o kamenim oblucima.
"Godišnje izradimo 60-ak elaborata. Uvijek insistiramo na kamenom oblutku, a ne na šljunku. Kameni oblutak je skuplji, ali je bitno zahvalniji materijal s gledišta zaštite okoliša", veli ona.
Prebacivši se u poziciju 'kupca', rekavši da nas zanima 5.500 kubika, jedan nam je susretljivi Slavonac telefonski sve brzo pojasnio.
- U kubiku vam je 1.500 kilograma, a šleper s 18 kubika (26 ili 27 tona) dođe oko 1.100 eura, kaže naš vješti 'prodavatelj'.
Tako bi samo dostava kamenih oblutaka (ne i naknadni posao razvrstavanja) u ližnjansku uvalu Kuje koštala oko 300.000 eura. Materijal od 5.500 kubika stane u, dakle, 300-tinjak najvećih šlepera, do vrha napunjenih ovim 'agregatima', kako ih zove naš Slavonac.
- Morate znati da je jako teško doći do njega. Nema baš materijala. Znate, to je oprani kamen koji se koristi i u građevinarstvu. Ide u beton, kaže naš sugovornik, upitavši nas potom za granulaciju, no nekako smo se već snašli i sačuvali ulogu 'upućenog' kupca.
Neven Iveša, voditelj izrade Elaborata zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš (iako više nije djelatnik Eko Adrie, već profesor na pulskom Fakultetu prirodnih znanosti, gdje predaje kolegije 'Marikultura' i 'Morsko ribarstvo'), kaže nam da su u elaboratu objektivno i temeljito sagledali sve moguće negativne učinke zahvata te navesti sve mjere zaštite, nakon čega je njihov posao bio završen, budući da je konačna odluka o eventualnoj izradi studije utjecaja na okoliš u ovlasti resornog ministarstva.
Neven Iveša: 'Pitanje vam je skroz u redu, ali...'
Na naše pitanje da li je njemu kao građaninu ovaj zahvat uništavanje autentičnog izgleda obale i plaže, Neven Iveša, biolog po struci, odgovara:" Pitanje vam je skroz na mjestu. Svako zadiranje ima negativne učinke, ali ga treba staviti u socio-ekonomski kontekst. No ne slažem s nasipavanjem u tolikom obimu. Obim treba biti nešto manji".
IDS-ovac Marko Ravnić načelnik je Općine Ližnjan, koja je nositelj projekta nasipavanja uvale Kuje. Još nismo dobili njegove odgovore na konkretna, jučer poslana pitanja koja glase:
- Budući da velik dio od 900 metara uvale Kuje, koji se planira nasipavati s 5.500 kubika šljunka, nalazi podno hotelskog kompleksa talijanskog vlasnika, a budući da je nositelj zahvata Općina Ližnjan na čijem ste čelu vi, pogodujete li ovim zahvatom talijanskom vlasniku hotela?
- Očekujete li kritike javnosti za uništavanje jedne od najljepših prirodnih plaža i uvala u Istri?
- Koliko košta i tko plaća projekt nasipavanja uvale Kuje?
- Kolika od toga košta 5.500 kubika kamenih oblutaka?
Marko Ravnić, IDS-ov načelnik Općine Ližnjan, nositelja mega zahvata u uvali Kuje
Elaborat Eko Adrie navodi i ovo: "Negativni utjecaji na infralitoralnu stepenicu pri uređenju plaža mogući su u vidu zamućenja stupca morske vode i povećanja koncentracije suspendirane tvari. Zamućenost vode može se očekivati pri pojavi jače izražene valovitosti mora i/ili nadolasku plimnog vala tijekom najviših amplitude visokih voda čime se može smanjiti prodor svjetlosti potrebne za fotosintezu autotrofnih organizama. Takvi utjecaji negativno bi se odrazili na žive organizme u tom području. Pokretne životinjske jedinke napustit će zonu zamućenja stupca morske vode, dok će nepokretni organizmi biti pod direktnim utjecajem na ovaj način narušenih životnih uvjeta".
"Utjecaj na okolnu faunu i floru tijekom provođenja zahvata bit će izražen putem uznemiravanja bukom i vibracijama, narušavanjem kvalitete zraka, povećanom prisutnošću osoba i vozila te zatrpavanjem dijela biote prilikom radnje nasipavanja materijala. Uslijed provođenja radova uređenja obale moguća su manja oštećenja okolne flore, no ti će se utjecaji u potpunosti izbjeći savjesnim i propisnim izvođenjem radova. Ipak, s obzirom na navedeno, mogu se isključiti značajniji negativni utjecaji provođenja zahvata na sveukupnost biološke raznolikosti šireg područja. Također, očekuje se da će odmah po završetku radova uređenja obale doći do obnavljanja životnih zajednica morskog dna (bentos)."
I jučer je bilo radno u uvali Kuje
"Svi utjecaji na biljni i životinjski svijet uslijed izvođenja građevinskih radova smatraju se umjereno negativnim, privremenim te prostorno ograničenim, osim zahvata izgradnje šetnice i nasipavanja materijala na sunčališta koji se smatraju značajnim, negativnim i neizbježnim utjecajima na stanišne karakteristike te posljedično na biljni i životinjski svijet", navodi Eko Adria.
Ipak, ova pulska tvrtka ne predlaže posebne mjere zaštite okoliša u fazi provođenja zahvata uređenja plaža izvan, kako piše na kraju elaborata, onih mjera koje su propisane postojećom zakonskom regulativom Republike Hrvatske i kojih su se izvođač radova i nositelj zahvata dužni pridržavati.
Dio uvale Kuje
U zaključku elaborata Eko Adrie kaže se: "Planiranim zahvatom doći će do značajnog utjecaja na postojeće krajobrazne vizure i mikrolokalne stanišne karakteristike što se smatra utjecajem kojeg je nemoguće izbjeći zbog karakteristika samog zahvata. Izvedbom zahvata pokušalo se maksimalno umanjiti negativni utjecaj na okoliš koje bi se kompenzirao obogaćivanjem turističke ponude Općine.
- Svi negativni utjecaji koji se mogu javiti tijekom izvođenja radova uređenja obale i tijekom korištenja uređenih plaža, osim onih neizbježnih, nisu ocijenjeni kao značajni da bi dugoročno mogli ugroziti sastavnice okoliša na području Općine Ližnjan. Iz navedenih se zahvat uređenje obale na području Općine Ližnjan u Istarskoj županiji smatra prihvatljivim za okoliš, tvrde na kraju u Eko Adriji.
Stvarnost na terenu će ipak, po okončanju zahvata, reći posljednju riječ.
