Protiv novinara i medijskih kuća se u Hrvatskoj trenutno vodi gotovo tisuću pravnih procesa, a RSF spominje i izmjenu kaznenog zakona, izglasanu u ožujku, kojom se „kriminalizira otkrivanje informacija o istragama u tijeku”, ono što je oporba prozvala ‘Lex AP’
Protiv novinara i medijskih kuća se u Hrvatskoj trenutno vodi gotovo tisuću pravnih procesa, a RSF spominje i izmjenu kaznenog zakona, izglasanu u ožujku, kojom se „kriminalizira otkrivanje informacija o istragama u tijeku”, ono što je oporba prozvala ‘Lex AP’
Hrvatska vlada ne štiti novinare od SLAPP tužbi i prijetnji organiziranog kriminala, a čak je i sama prijetnja slobodi medija, upozorili su Reporteri bez granica (RSF) u petak svom godišnjem izvješću o slobodi medija u svijetu u kojem su Hrvatsku spustili za šest mjesta na ljestvici. donosi N1.
Hrvatska je RSF-ovom Indeksu slobode medija pala s 42. na 48. mjesto. Ta nevladina organizacija sa sjedištem u Parizu upozorava da, iako je hrvatski medijski krajolik „raznolik i dinamičan”, hrvatska Vlada ne štiti novinare protiv SLAPP tužbi i prijetnji organiziranog kriminala.
„I sama vlada predstavlja prijetnju medijskim slobodama”, piše RSF koji savjetuje organizacije poput Ujedinjenih naroda, UNESCO-a i Vijeća Europe. U tom kontekstu RSF spominje tzv. Lex AP.
Reporteri bez granica pišu kako je vlasništvo hrvatskih medija grupirano te kako se nastavlja „miješanje vlade u upravljanje” Hrvatskom radiotelevizijom.
RSF tvrdi kako „raditi kao novinar u Hrvatskoj može biti opasno” jer su oni koji istražuju korupciju, organizirani kriminal i ratne zločine, posebno na lokalnoj razini, često mete uznemiravanja.
„Fizički napadi, prijetnje i kibernetsko nasilje predstavljaju velik problem s nedovoljnim odgovorom vlasti”.
Organizacija piše kako su difamacija i „ponižavajuće” tvrdnje u Hrvatskoj penalizirane, zbog čega se političari i poduzetnici redovito koriste SLAPP tužbama kako bi obeshrabrili novinare da istražuju njihove aktivnosti.
Protiv novinara i medijskih kuća se u Hrvatskoj trenutno vodi gotovo tisuću pravnih procesa, a RSF spominje i izmjenu kaznenog zakona, izglasanu u ožujku, kojom se „kriminalizira otkrivanje informacija o istragama u tijeku”, ono što je oporba prozvala ‘Lex AP’.
RSF piše kako je pandemija covida-19 financijski ugrozila medije, zbog čega velike medijske kuće sve više pristaju na partnerstvo s vladom u organizaciji događaja i zbog čega se propitkuje njihova neovisnost.
Organizacija u svom godišnjem izvješću piše kako podrška vlasti medijskim slobodama diljem svijeta pada.
RSF izdvaja Argentinu pod novim predsjednikom Javierom Mileijem koja je pala za 26, na 66. mjesto, te piše o „spektakularnoj mimikriji ruskih represivnih metoda” diljem istočne Europe i središnje Azije, pa i u Srbiji gdje „provladini mediji prenose rusku propagandu, a vlasti prijete ruskim novinarima u egzilu”.
Indeks medijskih sloboda i dalje predvodi Norveška, slijede je Danska i Švedska, a najgora situacija je u Eritreji koja je preuzela dno liste od Sjeverne Koreje. Među najgorih deset su i Kina, Iran i Sirija, piše agencija France Presse.
I Bosna i Hercegovina jako je pala na ovogodišnjoj listi pa je sada 81., Srbija je još i gora na 98. mjestu, ali su zato Sjeverna Makedonija i Crna Gora bolje plasirane od Hrvatske. Mežu zemljama EU-a, slabiji indeks slobode medija imaju Rumunjska, Bugarska, Cipar i Grčka, koja je s 88. mjestom po tom kriteriju najgora u Uniji, piše N1.
Osmi od ukupno 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale, sletio je u vojarnu “Pukovnik Marko Živković”na Plesu rano popodne, a do kraja travnja 2025. godine u Hrvatskoj biti svih 12 aviona Rafale (deset jednosjeda i dva dvosjeda) te će Eskadrila lovačkih aviona biti kompletna
"Ovo je nažalost realnost kada govorimo o Hrvatskoj pošti., Ali do toga dolazi zbog sustava, a ne zbog djelatnika, poštara. Oni vrijedno rade po svim vremenskim uvjetima i pokušavaju pokriti očite nedostatke u sustavu pošte" istaknuo je Peršurić
Kriminalističkim istraživanjem je utvrđena sumnja kako je danski državljanin, od 2004. do 2024. godine, kao organizator i član zločinačkog udruženja na ilegalno narko-tržištu Danske uvozio značajne količine droga (kokain i konoplja). Koristeći hrvatske, srpske i austrijske transportne mreže drogu je distribuirao kupcima putem danske mreže preprodavatelja
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
