PRVA PREDIZBORNA ANALIZA Tko sve osvaja mandate u osmoj izbornoj jedinici?

Predstojeći parlamentarni izbori u osmoj će izbornoj jedinici biti zanimljiviji nego ikad. Očekuju se da će ti izbori biti održani tijekom ljeta ili u ranu jesen sljedeće godine. Pokušali smo dati prvu procjenu izbornih šansi glavnih političkih opcija u jedinici koja obuhvaća Istru, Rijeku, dio Kvarnerskog primorja i otoka.

Od ukupno 372.573 birača, na parlamentarnim izborima 2020. godina glasovalo ih je 158.230, odnosno 42,47 posto od ukupnog broja birača. Bila je to izrazito niska izlaznost. Naime, na parlamentarnim izborima 2016. na glasačka mjesta izašlo je 51,65 kandidata.

Prema aktualnom vladinom prijedlogu izmjena izbornih jedinica, po novom izračunu osma izborna jedinica trebala bi imati 6.000 birača manje, preciznije 365.860 birača s pravom glasovanja na izborima sljedeće godine.

Osma izborna: Ljevica - Desnica 9:5

Najviše glasova na zadnjim parlamentarnim izborima, 17.000, dobio je Peđa Grbin (SDP). Za njim je na drugom mjestu bio Oleg Butković (HDZ) s 12.500 glasova, dok je na trećem bila Katarina Peović (RF) s 5.700 glasova.

Četrnaest mandata raspoređeno je tako da su SDP i HDZ dobili po 4 mandata, IDS 3, dok su Radnička fronta, MOST i Silvano Hrelja osvojili po jedan.

Pritom treba naglasiti da je Silvano Hrelja u Sabor ušao na listi SDP/IDS/HSS/HSU/SNAGA/GLAS, da bi ubrzo prebjegao u HDZ-ov pobjednički tabor. SDP je na pola mandata, među ostalima, napustio i Erik Fabijanić koji je prešao u novoosnovane Socijaldemokrate.

Moglo bi se reći da je u osmoj izbornoj jedinici odnos ljevice i desnice bio 9:5. Taj je rezultat svojim tramakom promijenio Silvano Hrelja pa je na koncu rezultat bio 8:6.

Četiri godine ranije, na izborima 2016. godine, SDP je osvojio 6 mandata, HDZ i IDS po 3 dok su po jedan mandat osvojili MOST i Živi zid. Moglo bi se zaključiti da je i tada odnos lijevog i desnog spektra bio 9:5.

Teško je predvidjeti kako će se raspodijeliti mandati na izborima sljedeće godine ali neki trendovi, detalji i momenti vrijedni su pažnje i ukazuju na mogući razvoj događaja.

Ranjeni SDP može očekivati 4-5 mandata

Počnimo od tradicionalno najjače stranke u osmoj izbornoj. SDP ulazi na ove izbore slabiji no ikad. Veliki dio saborskih zastupnika izbačen je iz stranke. Peđa Grbin se nije pokazao kao karizmatski i okupljajući vođa. Stranka se nadala koaliciji s Možemo ali na izbore izlaze kao njihovi najveći konkurenti na ljevici.

Veliku nadu ne pruža ni aktualno stanje u istarskom SDP-u.

U dva velika grada, Puli i Umagu, SDP je u neformalnoj koaliciji s HDZ-om. Cinici bi primijetili da bi u Istri najpoštenija točkasta koalicija bila upravo ona između te dvije stranke.

Osim toga, čelni ljudi istarskog SDP-a - Bassanese, Radolović i Grbin - u zadnje dvije godine pokazali su se kao veliki lobisti srpskih tajkuna Šolaka (Lungomare, Pula), te Kostića i kontroverznog Gajića u Savudriji. Na obje lokacije protiv investitora se podigao značajan građanski bunt, a SDP je postojano bio na drugoj strani barikade. 

Šef istarskog SDP-a Vili Bassanese mogao bi komotno biti i šef istarskog HDZ-a, razlika se ne bi ni primijetila, ionako mu je godinama najbliža politička suradnica Iliriana Croata Medur, prva dama istarskog HDZ-a. Teško je zamisliti da će Basanesse uopće biti na nekom ulaznom mjestu na listi SDP-a. Bio bi to veliki rizik.

Ni priko Učke, u Rijeci, više nema nekih SDP-ovaca teške kategorije. Riječki gradonačelnik Marko Filipović zasad još nije pokazao neki politički eros vidljiv na nacionalnom nivou. Vojko Obersnel je u penziji dok se župan Zlatko Komadina spominje kao potencijalni partner odmetnutim Miletićevim IDS-ovcima.

Očekuje se da će Istra i Rijeka dobiti po šest mjesta na SDP-ovom izbornom listiću na kojem će se i po spolu mjesta podijeliti između šest žena i šest muškaraca.

Za očekivati je da će ulazna mjesta iz istarskog bazena zauzeti Peđa Grbin, Sanja Radolović i Danijel Ferić, dok će iz Primorja to svakako biti Mirela Ahmetović i Marko Filipović.

Zbog svega navedenog za očekivati da će SDP osvojiti 4 do 5 mandata.

Možemo: Jedan mandat siguran, drugi ovisi o motivaciji aktivističke scene

Njihov nesuđeni koalicijski partner Možemo na sljedeće izbore izlazi u Istri izlazi s znatno većim šansama nego prije četiri godine. Kao ozbiljne političarke u zadnjih nekoliko godina u Istri su se profilirale Suzana Jašić i Dušica Radojčić. U Rijeci su najvidljiviji Nebojša Zelič i Morena Lekan.

S obzirom na njihov najavljeni zip sustav, odnosno naizmjenični raspored kandidatkinja i kandidata na izbornim listama, kao i naizmjenični raspored između Rijeke i Istre, za očekivati je da će četvero spomenutih biti na vrhu liste koja po našim procjenama može osvojiti 1 do 2 mandata.

Broj mandata platforme Možemo svakako ovisi i o izlaznosti lijeve aktvističke scene. Ukoliko uspiju potaknuti njihov veći izlazak - smiješe im se dva mandata.

Ispred stranke Možemo na prošlim je izborima u Sabor ušla Katarina Peović koja nije ostala u baš prijateljskim odnosima sa riječkim Možemosima. U tamošnjim političkim kuloarima priča se da bi Peovićka lako mogla završiti na nekoj od ulaznih pozicija SDP-a, koji bi na taj način ozbiljno parirao ostaloj konkurenciji na ljevici.

IDS i odmetnici mogu računati na tri mandata

Što se tiče lijevog centra tu je, eto, i IDS. O tri mandata danas mogu samo sanjati. Najveća istarska stranka u velikim je problemima. Stoga se, pokušava povezati s SDP-om ili drugim strankama lijevog centra. U bilo kojoj kombinaciji teško mogu osvojiti dva mandata a to velikim dijelom ovisi i o snazi liste bivšeg predsjednika stranke Borisa Miletića. 

Za Dalibora Pausa veliki je problem što još uvijek ne zna tko su, osim Lerotića, ostali otpadnici. Naime, Miletić, Lerotić i njihova bulumenta, komuniciraju s brojnim istaknutim članovima IDS-a. Pausov dodatni problem je što nema duboku kesu poput Miletića koji je već odavno počeo budžetskim sredstvima proaktivno razmišljati o superizbornoj godini. Prema njihovim analizama, Miletićeva lista može računati na jedan mandat.

Osim toga, Marin Lerotić se sa saborske i pulske vijećničke pozornice, promptnim izborom tema, već profilirao kao kandidat, u najmanju ruku al pari svim IDS-ovim. Pitanje je kako će se prema Pausovim izbornim listama postaviti moćni gradonačelnički trojac Glavičić – Paliaga – Peršurić. Političke kopačke definitivno nije o klin okačio na Ivan Jakovčić.

Očekuje se da će se na listi na vrhu naći predsjednik stranke Paus dok su za ostala tri čelna mjesta, kako doznajemo, u igri Katarina Nemet, Elena Puh Belci i Emil Daus.

IDS i otpadnici mogu računati na 3 mandata, a s obzirom na veliko privatno i političko prijateljstvo Miletića i Klimana, ne bi iznenadilo da neki od disidentskih mandata na koncu završi u krilu HDZ-a.

Realno je računati da će lijevi spektar koji čine SDP, Možemo, IDS&Otpadnici osvojiti 8 do 9 mandata.

Ima li HDZ konkurencije na desnom spektru?

Ostalih 5 do 6 najvećim će dijelom uzeti HDZ koji iz izbora u izbore u osmoj jedinici raste. Od tri mandata 2016. godine, preko četiri 2020. godine, čini se da je ponavljanje četiri mandata najmanje što HDZ može uzeti.

Tome će sigurno pripomoći i evidentno medijsko partnerstvo s Novim listom i Glasom Istre, u kojima su Oleg Butković i Anton Kliman, uz Borisa Miletića, najveće zvijezde. Dobrim rezultatima pomoći će i planski tempirana velika koncentracija državnih projekata na istarskom i riječkom području, kao i izdašni budžeti ACI-ja i raznih drugih Luka ili sličnih državnih poduzeća, ali i turističkog i tajkunskog korporativnog sektora.

Za jedno mjesto na desnom spektru svakako kandidira MOST i osebujni Marin Miletić. MOST bi možda mogao očekivati i nešto više, ali je istarska frakcija, nakon dobrog starta prošle godine, trenutno potpuno zamrla.

Hoće li HDZ uzeti 4 ili 5 mandata ovisi i o eventualnom angažmanu Ivana Heraka koji bi se, iako u HNS-u, mogao naći na HDZ-ovoj izbornoj listi. Svoje moguće kandidature na desnom centru nisu otklonili ni Damir Vanđelić ni Filip Zoričić, dok je nepoznat potencijal Domovinskog pokreta sa pozicija tvrde desnice. Teško je procijeniti i hoće li se u osmoj izbornoj jedinici pojaviti neki supstitut Živom zidu, Pernaru ili Kolakušiću. Ta opcija uvijek može osvojti jedan mandat.

Od ostalih, moguće su i kandidature i nekih novih žetončić umirovljenika za koje nikad nije jasno na kojoj će strani političkog spektra završiti.

Kako doznajemo, u većini stranaka ljetna će se pauza iskoristiti za planiranje i dizajniranje kampanje, kao i pozadinske dogovore, tako da već na jesen možemo očekivati zaoštravanje političke retorike.